Neki od najčešćih priobalnih trofeja ljubitelja ribolova uz pomoć spininga u Jadranu su ne baš krupni predstavnici porodice Serranidae, dok su neki od najpoželjnijih njihova starija braća iz te iste porodice.
Porodica vučice (Serranidae) objedinjue 75 rodova i oko 550 vrsta ribe. Njihove dimenzije variraju od 10 centimetara i nekoliko desetina grama težine, do zaista upečatljivih dimenzija. Najkrupnija riba iz ove porodice je Epinephelus lanceolatus, koja živi u Indijskom i Tihom okeanu, i dostiže u dužinu do 2,7 metara i težinu od oko 400 kilograma.
(Gyotaku kirnje. Foto J.G. Wang. flickr.com/photos/pcfannet/66213323)
Ipak, najpopularnija od njih među ribolovcima je najvjerovatnije Epinephelus itajara. Ova riba je postala veoma poznata zahvaljujući velikom broju fotografija i video-snimaka, koje snimaju ronioci pored obala Floride (USA), Brazila i drugih zemalja Tihookeanskog priobalja. Ova riba može porasti do 2.5 metra u dužinu i dostići težinu od više od 360 kilograma.
(Epinephelus itajara. Foto © Walt Stearns. xray-mag.com)
Serranidae nastanjuju sva tropska i suptropska mora i često su prisutne iznad rifova ili u blizini kamenitog dna. Najveći broj ovih riba su grabljivice, koje love iz zasjede, imaju jako tijelo i krupna usta sa nekolika reda sitnih zuba.
Većina riba iz ove porodice su hermafroditi i za njih je karakteristična dihogamija, to je pojava gdje ženke vremenom postaju mužjaci.
U Jadranskom moru se može sresti 10 predstavnika porodice iz 2 potporodice i 3 roda.
Podporodica Serraninae obuhvata 13 rodova, a jedan od njih je rod Serranus. Ovaj rod obuhvata 30 vrsta sitnih riba, koje nastanjuju Atlantski, Tihi i Indijski okean. Ovo su grabljivci iz zasjede, takođe su hermafroditi. U Jadranu se mogu sresti tri predstavnika ovog roda:
(Kanjac. Foto © Sacha Lobestein. enelmar.es)
Nastanjuje dubine od 5-500 metara. Drži se blizine stjenovitog, kamenitog i pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je oko 500 grama. Hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonožcima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Vučić / čućan (Serranus hepatus).
(Vučić / čućan. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 1-100 metara. Drži se blizu pješčanog, muljevitog dna, među kamenjem i morskom travom. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je oko 500 grama. Hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonožcima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
(Pirka. Foto © Xavi Lindo. xavilindo.cat)
Nastanjuje dubine od 1-150 metara. Drži se blizine stjenovitog, kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 36 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je oko 600 grama. Hrani se uglavnom ribom i rakovima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Oko 90 vrsta ribe pripada rodu Epinephelus, iz podporodice Epinephelinae, koja obuhvata 22 roda. Njihove dimenzije variraju od 20 centimetara do više od 2,5 metara, a težina varira od 100 grama do 400 kilograma. Uglavnom su rasprostranjene u Indo-Tihookeanskoj oblasti. Boja Epinephelus je promjenjiva i može da se mijenja u zavisnosti od okolnih uslova. Posebna karakteristika kod njih je građa gornje vilice, koja može jako da se izbaci naprijed, zahvaljujući čemu usta dobijaju oblik trube, uz pomoć koje se može silom usisati plijen. U Jadranskom moru se može sresti pet predstavnika ovog roda:
Bijela kirnja / bela kernja (Epinephelus aeneus).
(Bijela kirnja / bela kernja. Foto © bastia-offshore-fishing)
Nastanjuje dubine od 20-200 metara. Drži se blizine stjenovitog, kamenitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 120 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 60 centimetara. Maksimalna težina je oko 25 kilogram. Hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonožcima. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora. U sjevernom dijelu se praktično i ne može sresti. Unesena u Crveni spisak IUCN kao vrsta, koja je na granici ugroženoženosti (NT).
Kirnja zubuša / kernja zubuša (Epinephelus caninus).
(Kirnja zubuša / kernja zubuša. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 30-400 metara. Drži se blizine pjeskovitog i muljevitog dna nedaleko od kamenitih grebena i odvojeno ležećeg krupnog kamenja. Maksimalna zabilježena dužina je 164 centimetara. Maksimalna težina je oko 80 kilogram, češće se mogu sresti primjerci do 35 kilogram. Hrani se uglavnom ribom i glavonožcima. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora. U sjevernom dijelu se praktično i ne može sresti.
Narandžasto pjegasta kernja / narančasto pjegasta kirnja (Epinephelus coioides).
(Narandžasto pjegasta kernja / narančasto pjegasta kirnja. Foto © John Burt. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 1-100 metara. Drži se blizine muljevitog dna nedaleko od kamenitih grebena. Maksimalna zabilježena dužina je 120 centimetara. Maksimalna težina je oko 15 kilogram. Hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonožcima. Veoma je rijedak stanovnik Jadrana, koji je u Sredozemno more najvjerovatnije dospio kriz Suecki kanal. Zabilježeni su sa njim rijetki susreti u sjeveranom dijelu mora, i reonu Trsta, Italija.
Kernja zlatasta / kirnja zlatica (Epinephelus costae).
(Kernja zlatasta / kirnja zlatica. Foto © www.aquaportail.com)
Nastanjuje dubine od 1-200 metara, najčešće od 4-160 metara. Drži se blizine stjenovitog, kamenitog dna i odvojeno ležećeg krupnog kamenja. Maksimalna zabilježena dužina je 140 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Maksimalna težina je oko 15 kilogram. Hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonožcima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Kernja / kirnja / kernja golema / kirnja golema (Epinephelus marginatus).
(Kernja / kirnja. Foto © Raimundo Fernandez. flickr.com/photos/rferdiez)
Nastanjuje dubine od 8-300 metara, najčešće do 50 metara. Drži se blizine stjenovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 150 centimetara. Maksimalna težina je oko 60 kilogram. Hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonožcima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora. Unesena u Crveni spisak IUCN, kao ugrožena vrsta (VU).
Podporodica Epinephelinae takođe obuhvata rod Mycteroperca, koji objedinjava 15 vrsta ribe. Ove ribe nastanjuju tropske i suptropske vode Atlantskog i istočni dio Tihog okeana. Kao i ribe i roda kirnji, kojima su ove ribe anatomski jako bliske, one preferiraju da se drže nad koralnim grebenima i stjenovitim dnom, loveći svoje žrtve iz zasjede. Mlade ribe se često mogu sresti na manjoj dubini, u blizini kamenitog dna, u zaraslima rastinja, a takođe dolaze do ušća rijeka. U Jadranskom moru živi jedan predstavnik ovog roda:
Češljasta kirnja / češljasta kеrnja (Mycteroperca rubra).
(Češljasta kirnja / češljasta kеrnja. Foto © Luis Sánchez Tocino. litoraldegranada.ugr.es)
Nastanjuje dubine od 15-200 metara, najčešće od 15-50 metara. Drži se blizine stjenovitog i kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 144 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 80 centimetara. Maksimalna težina je 49,5 kilogram. Hrani se uglavnom ribom, rakovima i glavonožcima. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora. U sjevernom dijelu se praktično i ne može sresti.
Podporodica Anthiinae obuhvata oko 30 rodova i više od 210 vrsta ribe. Pretežno nijesu baš mnogo krupne, jarkih su boja i raznobojne, nastanjuju koralne grebene i formiraju ogromna jata. Ove ribe možete vidjeti praktično na svim snimcima podvodnog života grebena. Zahvaljujući malim dimenzijama i lijepim bojama, ribe iz potporodice Anthiinae su postale popularne i u akvaristici.
Rod Anthias potporodice Anthiinae obuhvata 8 vrsta ribe. Većina njih živi pored dubokih grebena u tropskim i suptropskim vodama Atlantskog okeana, a jedan se može sresti u istočnom dijelu Tihog okeana. U Jadranskom moru živi samo jedan predstavnik potporodice i roda:
(Jera. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 700 metara, najčešće od 30-50 metara. Drži se blizine stjenovitog i kamenitog dna. Živi u špiljama i drugim skloništima. Praktikuje noćni način života. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 15 centimetara. Hrani se uglavnom račićima i sitnom ribom. Ova riba je stalan, ali prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora i češće se može sresti i njegovom južnom dijelu.
Ribe iz porodice Polyprionidae po izgledu liče na ribe iz potporodice Epinephelinae, ipak mogu se izdvojiti čak u odvojenu porodicu. Šest vrsta dubokovodnih krupnih riba, koje su pripadnice dva roda, su grabljivice, koje život provode na jednoj istoj teritoriji. Odrasle primjerke Polyprionidae možemo sresti i u velikim dubinama, pored ostataka brodova i pećina, zbog čega su i dobili svoj naziv na engleskom „wreckfish“, što se može prevesti kao „riba brodoloma“. Mlađ ove ribe se često skuplja u manja jata, sledeći za predmetima, koji plivaju na površini mora. Najkrupniji predstavnik ove porodice je riba Stereolepis gigas, koja živi u sjevernom dijelu Tihog okeana, on dostiže u dužinu 2,5 metra, a maksimalna zabilježena težina je 255 kilograma. Ipak, neka svjedočanstva govore o tome da ona može da dostigne i težinu od 360 kilograma. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:
Kirnja glavulja / Kernja glavata / Kirnja dubinska (Polyprion americanus).
(Kirnja glavulja / kernja glavata / kirnja dubinska. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 40-600 metara, najčešće od 100-200 metara. Drži se oko pećine, olupine i drugih skloništa. Maksimalna zabilježena dužina je 210 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 80 centimetara. Maksimalna težina je oko 100 kilogram. Hrani se uglavnom rakovima, glavonožcima i ribom. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.