Predstavnici reda Tetraodontiformes, pripadnici nadreda zrakoperki (Acanthopterygii) – primarno su stanovnici mora, sa nekoliko izuzetaka, a to su vrste koje žive u ušćima i potocima sa slatkom vodom. Ovaj red obuhvata oko 300 riba iz 10 porodica.
(Slika iz albuma „Školjke i ribe“ Kloda Obrije (1665–1742). littlepennydreadful.tumblr.com)
Oblici tijela Tetraodontiformes su dosta neobični, a predstavnici porodica Tetraodontidae i Diodontidae imaju i sposobnost da se prilikom pojave opasnosti nagutaju vode ili vazduha i da se naduvaju kao balon. Ako se uzme u obzir to da je tijelo ove ribe pokriveno sitnim bodljama, one postaju prosto nedostupne za grabljivce.
Najsitniji predstavnik oviog reda riba je Rudarius excelsus, koji u dužinu može da poraste maksimum dva centimetra, a najkrupniji je bucanj veliki (Mola mola), koja je ujedno i najteža među današnjim košljoribama, u dužinu dostiže više od 3 metra, a težinu više od dvije tone.
(Rudarius excelsus. Foto © orangkucing.tumblr.com)
Većina predstavnika ovog reda ne može da savije tijelo bočno I zato se one dosta sporo kreću uz pomoć peraja.
Porodica kostorožaca (Balistidae) obuhvata oko 40 vrsta riba iz 12 rodova. Najkrupniji među njima je Pseudobalistes naufragium, koji može dostići dužinu od 1 metra, mada dužina većine od njih ne prelazi 20-50 centimetara.
Kostorošci imaju tijelo spljošteno na bokovima, ovalnog oblika, krupnu glavu sa malenim očima i mala usta sa jakim vilicama i zubima, koji su prilagođeni za drobljenje školjki mekušaca, oklopa kraba, morskih ježeva i drugih bodljikaša. Ove ribe čuvaju svoja jajašca i s obzirom da su jako požrtvovane u ovom procesu, mogu pokazati agresiju i nanijeti povrede svojim zubima onom ko ih je uznemirio.
Jedna od najimpresivnijih osobina kostorožaca je građa njihovog prvog leđnog peraja, koji se sastoji od tri bodlje, koji se često ne može ni primijetiti kada je skupljen. Osjećajuči opasnost, ova riba širi peraje na taj način što drugom po redu bodljom podupire prvi i najduži na taj način da ih onda složiti, a pri tom ne slomiti – nije moguće. Da bi kostorožac vratio peraje u stanje mirovanja, on mora da „razblokira“ ovaj takozvani mehanizam. Ovu konstrukciju riba koristi, krijući se u pukotinama stijena i nema praktično šansi da onda neki grabljivac izvuče kostorošca iz skloništa. Zbog svog leđnog peraja ova riba je i dobila naziv – triggerfish, gdje se trigger može prevesti kao okidač.
Kostorošci su većinom stanovnici koralnih rifova mora Atlantskog, Indijskog i Tihog okeana, a u Jadranskom moru živi samo jedan predstavnik ove porodice.
Kostorog (Balistes capriscus).
(Kostorog. Foto © camping-le-moteno.co.uk)
Nastanjuje dubine do 100 metara, a obićno do 50 metara. Drži se stjenovitog dna, često zalazi u zalive, lagune I luke. Ovo je riba samotnjak, koja ponekad formira manja jata. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 45 centimetara. Maksimalna težina je 6,2 kilograma. Hrani se mekušcima sa morskog dna, lignjama i ribama. Stalan je stanovnik Jdranskog mora.
Monacanthidae su porodica riba, koja ima nešto više od 100 vrsta, objedinjenih u 27 rodova. Najkrupniji predstavnik ove porodice je Aluterus scriptus, koji može dostići dužinu od 110 centimetara. Ali, većina predstavnika ove porodice ne prelazi dužinu od 40-60 centimetara.
Kao i ribe iz porodice kostorožaca, imaju malena usta sa krupnim zubima i sličnu građu prvog leđnog peraja. Hrane se rakovima, krabama, sitnom ribom, vodenim rastinjem i koralnim polipima.
U Jadranskom moru se može sresti samo jedan predstavnik ove porodice.
Afrički kostorog (Stephanolepis diaspros).
(Afrički kostorog. Foto © tokaiki.net)
Nastanjuje dubine do 20-50 metara. Drži se priobalnog stjenovitog dna, koje je pokriveno rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara. Hrani se sitnim beskičmenjacima. Ovo je rijetka vrsta u Jadranu, koja je u Sredozemno more ušla kroz Suecki kanal.
Molidae su najkrupnije među pravim košljoribama zrakoperkama, koje mogu dostići težinu veću od dvije tone. Vode pelagički način života i mogu se sresti na dubinama do 400 metara. Imaju tijelo spljošteno sa strana i veoma krupno. Hrane se uglavnom meduzama i salpama, a takođe i sitnom ribom i rakovima.
Od pet vrste, koje su trenutno žive, u Jadranskom moru se mogu sresti dvije:
Bucanjveliki ili bucanj (Mola mola).
(Bucanj / bucanj veliki. Foto © Jay Sumner. kids.nationalgeographic.com)
Nastanjuje dubine do 30-480 metara, a obično 30-70 metara. Čestoplutaju po površini, okrenuti na bok. Ovo je pelagička vrsta. Maksimalna zabilježena dužina je 333 centimetra. Maksimalna težina je 2300 kilograma. Ušla je u Ginisovu knjigu rekorda, kao najteža košljoriba. Hrani se ribom, mekušcima, zooplanktonom, meduzama i rakovima. Stalan je, ali ne baš čest stanovnik Jadranskog mora.
Bucanj mali (Ranzania laevis).
(Bucanj mali. Foto © IUCNweb. flickr.com/photos/iucnweb)
Ovo je pelagička vrsta. Živi na dubini od 1 do 140 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara. Hrani se planktonskim rakovima. Ova riba je rijedak, ali stalan stanovnik Jadranskog mora.
„Naduvane ribe“ (Tetraodontidae) su porodica, koja obuhvata oko 200 vrsta riba i 29 rodova. Imaju sposobnost da se prilikom pojave opasnosti nagutaju vode ili udahnu mnogo vazduha i naduvaju se kao balon. Uzevši u obzir činjenicu da je tijelo ovih riba pokriveno sitnim bodljama, koje su u „mirnom“ stanju neprimjetne, one su praktično neuhvatljive za grabljivce. A ako se neki grabljivac ipak odluči za napad i proguta neku od ovih riba, ona se – dobivši oblik balona, najčešće zaglavljuje u grlu, što dovodi do smrti grabljivca, koji se odvažio na napad na predstavnika ove porodice.
Većina njih sadrže i otrov, neke su među najotrovnijim kičmenjacima na svijetu. Kod većine ovih riba džigerica, nekada i koža, sadrže tetradoksin i prilikom upotrebe u ishrani izazivaju trovanje. Bez obzira na to, jela od ove ribe u nekim zemljama, kao što su na primjer Japan, Koreja i Kina, smatraju se delikatesom, koji spremaju kuvari, koji su prošli specijalnu obuku i znaju koje djelove ovih riba i u kojoj količini mogu koristiti.
U Jadranskom moru se mogu sresti tri predstavnika ove porodice:
Oceanska napuhača (Lagocephalus lagocephalus).
(Oceanska napuhača. Foto © Jay Sumner Oddgeir Alvheim. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 10-476 metara, a obično 10-100 metara. Ovo je pelagička vrsta, ponekad zalazi u limane. Maksimalna zabilježena dužina je 61 centimetara. Maksimalna težina je 3,2 kilograma. Hrani se rakovima i lignjama. Zabilježeni su rijetki susreti sa njom u Jadranskom moru. Meso ove ribe sadrži tetradoksin – jak organski otrov sa neuropatološkim dejstvom, koji je najpoznatiji zbog japanskog jela „fugu“, koje se obično priprema od rođaka oceanske napuhače – a to je riba Takifugu rubripes, čije meso takođe sadrži već pomenutu supstancu.
Nastanjuje dubine do 18-100 metara. Kreće se u blizini pješčanog dna, u blizini stijena. Maksimalna zabilježena dužina je 110 centimetara, češće se mogu sresti primjerci od oko 40 centimetara. Maksimalna težina je 7 kilograma. Hrani se rakovima i lignjama. U Sredozemno more ova riba je dospjela kroz Suecki kanal. Zabilježeni su rijetki susreti sa njom u Jadranskom moru. Meso ove ribe takođe sadrži tetradoksin.
Četverozubka (Sphoeroides pachygaster).
(Četverozubka. Foto © NOAA Photo Library. flickr.com/photos/noaaphotolib)
Nastanjuje dubine do 50-480 metara, obično 50-250 metara. Ovo je pelagička vrsta. Drži se stjenovitog, pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40,5 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 26 centimetara. Hrani se uglavnom lignjama. Ova riba je u Sredozemno more dospjela kroz Suecki kanal. Može se sresti u južnom dijelu Jadranskog mora.
Red Trachichthyiformes, koji pripada nadredu zrakoperki (Acanthopterygii) se sastoji prvenstveno od ne baš krupnih dubokovodnih riba, koje nastanjuju sve okeane, obuhvata 5 porodica i oko 70 vrsta.
Jedna od takvih porodica je i porodica pod nazivom Trachichthyidae.
Trachichthyidae su sitne ribe, čije dimenzije variraju od 6 do 75 centimetara. Neke od ovih vrsta imaju komercijalni značaj. Hrane se prvenstveno zooplanktonom: gamborima, rakovima i sitnom ribom. Ovo su vrste koje jako sporo rastu i prilično dugo žive. Maksimalna starost ribe pod nazivom Hoplostethus atlanticus je 149 godina.
U Jadranskom moru se može sresti samo jedan predstavnik ovog reda iz porodice Trachichthyidae:
Zvjezdook (Hoplostethus mediterraneus).
(Zvjezdook. Foto © João Delgado. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 100-1175 metara. Drži se blizine muljevitog dna. Danju boravi u dubokom, a uveče može da se podigne do površine. Maksimalna zabilježena dužina je 42 centimetra, češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Hrane se rakovima, mekušcima i sitnom ribom. Ova riba je stanovnik južnog dijela Jadranskog mora.