Podklasa riba zrakoperki štitonoše ili rušljavi ganoidi (Chondrostei) postojala je na planeti još za vrijeme ere paleozoika, tako da njene sadašnje predstavnike možemo smjelo smatrati živim dinosaurusima.
(Poštanska marka “Jesetre iz rijeke Kolumbija”, 1910 god. columbiariverimages.com)
Ribe štitonoše, koje su i sada žive, dostižu dužinu do 4.2 metra (a po nepotvrđenim dokumentovanim podacima iz nekim izvora i do 8-9 metara – Moruna/Beluga), njihovo tijelo je pokriveno koštanim pločama, ganoidnim ljuskama (sadrže ganoin – često mnogoslojnu mineralizovanu tkaninu, koja izgleda kao staklo i pokriva krljušt, kosti lobanje i zrake peraja kod nekih riba), ima pet redova koštanih rogića (rogići – redovi koštanih bodljica, koje su karakteristične za jesetre) ili može da bude golo.
Dva postojeća reda obuhvataju 41 vrstu, koje trenutno egzistiraju.
Predstavnici reda jesetri (Acipenseriformes), koji obuhvata 28 trenutno postojećih vrsta, naseljevaju vodene resurse isključivo Sjeverne polulopte.
Ovaj red, sa svoje strane, obuhvata 2 porodice: prva su Veslokljunke (Polyodontidae) – stanovnici slatkih voda Sjeverne Amerike i Kine, u Evropi ih nema i jesetre (Acipenseridae).
Jesetre su možda najlegendarnije ribe na planeti, ako ne računamo ajkule. Imaju karakterističan i komplikovan oblik tijela, poznate su gotovo svakom čovjeku od samog djetinjstva.
Sudbina ovih riba na evropskom kontinentu je teška. Nekontrolisani lov, trka za crnim kavijarom, ne brojeći čak izgradnju brana na rijekama, gdje su one išle na mrijest, doveli su do njihovog katastrofalnog trenutnog položaja.
Do nedavnog vremena moglo se sa sigurnošću govoriti o sledećim vrstama riba iz porodice jesetri, koje se odnose na jadranski region:
(Moruna / Beluga. Foto © Lubomir Hlasek. hlasek.com)
Prolazna, pelagička vrsta. U morskim vodama živi na dubinama 70-180 metara. Mrijesti se u velikim rijekama, u kojima mlađ i živi tokom prve godine života. Maksimalna zabilježena dužina prema nekim izvorima je 420 cm, a prema drugim ova riba može porasti čak do 900 cm. Češće se mogu sresti primjerci dužine do 200 cm. Maksimalna težina je 3200 kg. Hrani se sitnom ribom, rakovima, mekušcima i mnogočekinjastim crvima.
Populacija, koja je ranije nastanjivala Jadransko more, danas više najvjerovatnije ne postoji. Posljednji podaci iz Hrvatske, gdje je Moruna ulazila u Savu na mrijest, datiraju iz sredine prošlog vijeka, a posljednji susret sa njom u rijeci Po, Italija – glavnim mjestom obnavljanja jadranske populacije morune, bio je 1972.godine. Najbliže mjesto jadranskim obalama gdje još ima šanse da se sretne ova veličanstvena riba – rijeka Dunav u Srbiji, niže od brane hidroelektrane „Đerdap“ („Gvozdena vrata“), mada se njena populacija i tamo nalazi pod prijetnjom nestajanja.
Unesena je u IUCN-ov crveni spisak, kao vrsta koja se nalazi u kritičnom stanju (CR).
Jadranska jesetra / Jesetra tuponoska (Acipenser naccarii).
(Jadranska jesetra / jesetra tuponoska. Foto © Drow male. wikipedia.org)
Prolazna riba. U moru se drži djelova ispred ušća velikih rijeka, obično na dubini 10-40 metara. U rijekama živi na dubini, u dubokim djelovima, sa muljevitim i pješčanim dnom. Maksimalna zabilježena dužina je 200 cm. Maksimalna težina 25 kg. Hrani se beskičmenjacima i sitnom ribom sa dna.
U basenu Jadranskog mora je to nekad bila uobičajena vrsta, dok se danas može sresti prilično rijetko i moguće da je praktično nestala. Trenutno se radi na pokušaju da se obnovi populacija. Zabilježeni su usamljeni susreti u rijeci Po (Italija) i njenim pritokama (Tičino, Ada, Oljo, Minčo), a takođe u rijekama Adiđe, Livenca, Pjave, Taljmento. Posljednji podaci o susretu sa jadranskom jesetrom u ušću rijeke Bojane (Bune), koja protiče granicom između Crne Gore i Albanije, zabilježeni su 1997.godine.
Unesena je u IUCN-ov crveni spisak, kao vrsta koja se nalazi u kritičnom stanju (CR).
Dugonosa kečiga (Acipenser ruthenus).
(Dugonosa kečiga. Foto © Lubomir Hlasek. hlasek.com)
Stanovnik rijeka basena Crnog, Azovskog i Kaspijskog mora. Drže se u blizini dna dubokih djelova rijeka, po pravilu sa jakim tokom. Maksimalna zabilježena dužina je 125 cm, ali se najčešće mogu sresti primjerci do 40 cm. Maksimalna težina je 16 kilograma. Hrane se larvama insekata, postranicama (Amphipoda), tularima, a takođe mekušcima, pijavicama i sitnom ribom.
Stanovnik je Dunava i njegovih krupnih pritoka (rijeka Sava, Drava, Mura itd), koje protiču po teritorijama Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske.
Unesena je u IUCN-ov crveni spisak, kao ugrožena vrsta (VU).
Atlantska jesetra (Acipenser sturio).
(Atlantska jesetra. Foto © Stefan Ludwig. wanderfische.de)
Prolazna riba. U morskim vodama živi na dubinama od 4 do 95 metara. Mrijesti se u krupnim rijekama i oblastima ispred ušća, gdje mlađ i živi prvih nekoliko godina. Maksimalna zabilježena dužina je 600 cm, ali češćese mogu sresti primjerci do 125 cm. Maksimalna težina je 400 kg. Hrani se rakovima, mekušcima, mnogočetinjastim crvima i sitnom ribom.
U Jadranskom moru i rijekama njegovog basenaova vrsta je, najvjerovatnije, nestala. Ranije je ulazio u rijeke Po, Soču, Neretvu, Drim, Bojanu (Bunu) i druge. Poslednji podaci o susretima sa atlantskom jesetrom datiraju iz 1998.godine u rijeci Po.
Unesena je u IUCN-ov crveni spisak, kao vrsta koja se nalazi u kritičnom stanju (CR).