Podklasa riba štitonoša ili rušljavih ganoida (Chondrostei), postojala je na planeti i tokom ere paleozoika, tako da se njeni savremeni predstavnici mogu slobodno smatrati živim dinosaurusima.
(Ribarnica (1621). Frans Sniders.)
U današnje vrijeme postoje predstavnici rušljavih ganoida dužine do 4,2 metra (a prema nekim nepotvrđenim dokumentarnim izvorima i do 8-9 metara – beluga), njihovo tijelo je pokriveno koštanim pločama, ganoidnim ljuskama (sadrže ganoin – često mnogoslojnu mineralizovanu tkaninu, koja izgleda kao staklo i pokriva krljušt, kosti lobanje i zrake peraja kod nekih riba), ima pet redova koštanih rogića (rogići – redovi koštanih bodljica, koje su karakteristične za jesetre) ili može da bude golo.
Dva postojeća reda obuhvataju 41 vrstu, koje trenutno egzistiraju. Predstavnici reda Polipteriformes su endemi vodnih površina tropske Afrike.
(Polypterus bichir. Foto adlayasanimals.wordpress.com)
Međutim, njihovi daleki rođaci, predstavnici reda jesetre (Acipenseriformes), koji broje 28 živih vrsta, nastanjuju samo vode sjeverne hemisfere.
Ovaj red obuhvata 2 porodice. U Evropi se ne nalaze predstavnici porodice Poliodontidae – stanovnici slatkih voda Sjeverne Amerike i Kine.
(Polyodon spathula. Foto © Tom McHugh. sciencesource.com)
Predstavnici porodice jesetri (Acipenseridae) obitavaju u Jadranskom moru i slatkovodnim vodama Balkanskog i Apeninskog poluostrva.
(Moruna ili beluga. Foto © Lubomir Hlasek. hlasek.com)
Donedavno je bilo moguće sa sigurnošću govoriti o sljedećim predstavnicima koji se odnose na jadransku regiju: beluga (Huso huso), jadranska jesetra (Acipenser naccarii), kečiga (Acipenser ruthenus) i atlantska jesetra (Acipenser sturio).