Ovo je riba iz roda Acipenser, porodice Acipenseridae, reda Acipenseriformes, podklase Chondrostei.
(Jadranska jesetra / jesetra tuponoska. Foto © Drow male. wikipedia.org)
Jadransku jesetru / jesetru tuponosku (Acipenser naccarii) prvi put je opisao 1836. francuski zoolog i politički radnik Charles Lucien Bonaparte (1803-1857). Prolazna je riba. U moru se drži djelova ispred ušća velikih rijeka, obično na dubini 10-40 metara. U rijekama živi na dubini, u dubokim djelovima, sa muljevitim i pješčanim dnom. Maksimalna zabilježena dužina je 200 cm. Maksimalna težina 25 kg. Hrani se beskičmenjacima i sitnom ribom sa dna.
(Jadranska jesetra / jesetra tuponoska. Foto © Riccardo Andreoli. fishbase.org)
U basenu Jadranskog mora je to nekad bila uobičajena vrsta, dok se danas može sresti prilično rijetko i moguće da je praktično nestala. Trenutno se radi na pokušaju da se obnovi populacija. Zabilježeni su usamljeni susreti u rijeci Po (Italija) i njenim pritokama (Tičino, Ada, Oljo, Minčo), a takođe u rijekama Adiđe, Livenca, Pjave, Taljmento. Posljednji podaci o susretu sa jadranskom jesetrom u ušću rijeke Bojane (Bune), koja protiče granicom između Crne Gore i Albanije, zabilježeni su 1997.godine.
Unesena je u IUCN-ov crveni spisak, kao vrsta koja se nalazi u kritičnom stanju (CR).
Ime jadranskoj jesetre / jesetre tuponoske (Acipenser naccarii) na drugim jezicima:
Adriatic sturgeon (engleski), Blini i Drinit (albanski), Adriai tok (mađarski), Adriatische steur (holandski), Οξύρρυγχος της Αδριατικής (Oxyrrinhos tis Adriatikis) (grčki), Esturión del Adriático (španski), Storione cobice (italijanski), Adriatischer Stör (njemački), Jesiotr adriatycki (poljski), Адриатический осётр (ruski), Jadranski jeseter, Toponosi jeseter (slovenački), Esturgeon de l’Adriatique (francuski), Jeseter jadranský (češki).