Porodica ljuskavki / šparidae (Sparidae) iz reda grgečki (Perciformes), obuhvata oko 160 vrsta riba iz 38 rodova.
Ribe iz ove porodice imaju uglavnom široko tijelo i mala usta sa zubima, koji podsjećaju na mliječne zube sisara. Kod nekih vrsta prednji zubi imaju oblik, koji podsjeća na sjekutiće ili očnjake.
(Acanthopagrus schlegelii i Dentex tumifrons zajedno sa izdancima bambusa i japanskim biberom. Utagava Hirošige. 1832-1833 godine. japaneseprints-london.com)
Mnogi predstavnici morskih ljuskavki dostižu impozantne veličine, a najkrupniji među njima je Petrus rupestris, koji nastanjuje jugo-istočni dio Atlantskog okeana, kod obala Južne Afrike i dostiže dužinu od 2 metra i težinu od 80 kilograma.
(Petrus rupestris. Foto © Peter Southwood. en.wikipedia.org)
Mnoge vrste iz ove porodice svojim izgledom strašno podsjećaju na grabljivice iz druge porodice reda Grgečki – Lutjanidae, koje ribolovci često mnogo bolje znaju po nazivu snappers. One nastanjuju priobalno područje tropskih i suptropskih voda Atlantskog okeana i Indo-Tihookeanske oblasti.
(Lutjanus griseus. Grey snapper. Foto © Tom Berg. wildindiana.com)
Takođe, veliku pometnju u sve unose i neki lokalni nazivi riba. Na primjer, Pagrus auratus, koji nastanjuje priobalne vode Indo-Tihookeanske oblasti i ima zvaničan naziv na engleskom silver seabream, takođe zovu i Australasian snapper, a u Novom Zelandu i Australiji ga zovu ili pink snapper, ili prosto snapper.
(Pagrus auratus. Foto © Fir0002 / Flagstaffotos. en.wikipedia.org)
Bez obzira na sličnost što se tiče izgleda, Lutjanidae, a snappers na engleskom jeziku, i Sparidae, sea breams ili porgies na engleskom jeziku, to su dvije različite porodice iz nadporodice Percoidea, reda Perciformes.
U Jadranskom moru se mogu sresti 22 predstavnika porodice Sparidae, iz 12 rodova.
Ribe iz roda Boops se odlikuju sitnim i ne visokim tijelom, sa uzdužnim zlatastim linijama, a takođe i sitnim zubima. Jedna od dvije vrste iz ovog roda se može sresti u Jadranu:
(Bukva. Foto © greekwildlife.gr)
Nastanjuje dubine do 350 metara, a najčešće do 100 metara. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 40,2 centimetra, češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Maksimalna težina je 990 grama. Drži se u blizini pješčanog, kamenitog, muljevitog dna, i dna prekrivenog algama. Hrani se uglavnom račićima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Rodu Boops je nekada pripadala i riba Sarpa salpa, jedini predstavnik roda Sarpa. Ova riba je postala široko poznata poslije članka, koji je objavljen sredinom 2000-ih godina, u kom je bio opisan slučaj gdje su dva posjetioca jednog restorana sa Sredozemlja poslije pojedenog jela od ove ribe dobili audio I vizuelne halucinacije, koje su počele 2 sata poslije konzumacije hrane, a trajale su oko 36 sati. Smatra se da se Salpa hrani određenim vrstama vodenog rastinja, koji kada se svari dospijeva u tkivo ribe i može da izazove efekat sličan opisanom.
(Salpa / saopa. Foto © sepesca.com)
Nastanjuje dubine od 5-70 metara. Drži se blizine stjenovitog i pjeskovitog dna, prekrivenog vegetacijom. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 51 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je oko 3 kilograma. Hrani se uglavnom algama. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Rod Diplodus obuhvata 23 vrste ribe. Dužina riba varira od 20 do 60 centimetara. U Jadranskom moru se mogu sresti 4 predstavnika ovog roda:
(Špar. Foto © gafrd.org)
Nastanjuje dubine do 90 metara. Drži se blizine pjeskovitog dna i gustine morske trave. Maksimalna zabilježena dužina je 24 centimetra, češće se mogu sresti primjerci do 13 centimetara. Hrani se uglavnom crvima, račićima i mekušcima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
(Pic. Foto © lagunaproject.it)
Nastanjuje dubine do 150 metara, najčešće do 60 metara. Drži se blizine stjenovitog i pjeskovitog dna. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 1,7 kilograma. Hrani se uglavnom algama, mekušcima, crvima i kozicama. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Sarag / šarag (Diplodus sargus sargus).
(Sarag / šarag. Foto © Robert Patzner. iucnredlist.org)
Nastanjuje dubine do 50 metara. Drži se blizine stjenovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 45 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 22 centimetra. Maksimalna težina je 1,9 kilograma. Hrani se uglavnom sitnom ribom i beskičmenjacima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
(Fratar. Foto © turkishseafoods.wordpress.com)
Nastanjuje dubine do 160 metara, najčešće do 30 metara. Drži se blizine stjenovitog i pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 45 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 22 centimetara. Maksimalna težina je 1,3 kilograma. Hrani se uglavnom račićima, crvima i mekušcima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Ribe iz roda Spondyliosoma imaju tijelo ovalne forme, imaju i dihogamiju – što je pojava razdvajanja ekspresije pola (ženke postaju mužjaci). Ovaj rod obuhvata 2 vrste, od kojih se jedan može sresti u Jadranskom moru.
Kantor / kantar (Spondyliosoma cantharus).
(Kantor / kantar. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 5-300 metara. Drži se blizine travnatog, stjenovitog i pjeskovitog dna. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 2,5 kilograma. Hrani se uglavnom algama, crvima i račićima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Rod Lithognathus obuhvata 4 vrste ribe, od kojih 3 nastanjuju obale Južne Afrike, a neke od njih dostižu zadivljujuće dimenzije. Na primjer Lithognathus lithognathus može dostići u dužinu do dva metra. Jedina vrsta, koja živi u Jadranskom moru ima mnogo skromnije dimenzije.
Ovčica / mrmor / mormora (Lithognathus mormyrus).
(Ovčica / mrmor / mormora. Foto © Rui Patricio Freitas. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 150 metara, najčešće od 10-20 metara. Drži se u blizini pješčanog ili muljevitog dna, u blizini alge i morske trave. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 55 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je oko 1 kilogram. Hrani se uglavnom crvima, mekušcima i račićima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Rod Oblada obuhvata jedinu vrstu, koja živi u Jadranskom moru:
Ukljata / ušata (Oblada melanura).
(Ukljata / ušata. Foto © Javier Vidal. flickr.com/photos/jarvidlop)
Nastanjuje dubine do 30 metara. Drži se blizine stjenovitog dna. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 36 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Maksimalna težina je oko 1 kilogram. Hrani se sitnom ribom i beskičmenjacima.
Rod Pagellus obuhvata 6 vrsta riba, koje naseljavaju basene Indijskog i Atlantskog okeana. Imaju dosta široko tijelo, spljošteno sa bokova, tipično za većinu predstavnika porodice Ljuskavki, češće borave nad pješčanim i muljevitim dnom, ovo je protandričan hermafrodit – mladi primjerci su mužjaci, a stariji primjerci se pretvaraju u ženke. Međutim ova osobina se ne pojavljuje kod svih. U Jadranskom moru se mogu sresti tri predstavnika ovog roda:
(Batoglavac. Foto © Fabio Crocetta. naturamediterraneo.com)
Nastanjuje dubine do 500 metara, najčešće od 40-100 metara. Drži se blizine pjeskovitog dna i alge. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 36 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Hrani se crvima, račićima i mekušcima. Ova riba je stalan, ali prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora i češće se može sresti i njegovom južnom dijelu.
Rumenac okan / okan (Pagellus bogaraveo).
(Rumenac okan / okan. Foto © S. Iglesias, Muséum national d’Histoire naturelle. mnhn.fr)
Nastanjuje dubine do 700 metara, najčešće od 150-300 metara. Drži se blizine stjenovitog, pjeskovitog i muljevitog dna. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 4 kilograma. Hrani se rakovima, mekušcima, crvima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
(Arbun. Foto © Fabio Crocetta. naturamediterraneo.com)
Nastanjuje dubine do 300 metara, najčešće od 20-100 metara. Drži se blizine stjenovitog, pjeskovitog i muljevitog dna. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je 3,2 kilograma. Hrani se račićima, mekušcima, crvima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Rod Dentex obuhvata 14 vrsta riba. Karakterna crta zubatica su zubi konusnog oblika, koji su raspoređeni u jednom redu, gdje su prednji zubi značajno krupniji od ostalih i podsjećaju na očnjake. Ribe iz ovog roda su grabljivice, koje se hrane ribom, krupnim mekušcima i rakovima, nastanjuju dubine do 500 metara, ali najčešće se ne spuštaju ispod 100 metara u dubinu. U Jadranskom moru se mogu sresti 3 predstavnika zubatica, koji su ujedno i najkrupnije ribe ovog roda:
(Zubatac. Foto © Jiří Novák. biolib.cz)
Nastanjuje dubine do 200 metara, a najčešće od 15-50 metara. Drži se blizine stjenovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 50 centimetara. Maksimalna težina je 14,3 kilograma. Hrani se uglavnom ribom i mekušcima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Zubatac krunaš (Dentex gibbosus).
(Zubatac krunaš. Foto © armacao.exblog.jp)
Nastanjuje dubine od 20-220 metara. Drži se blizine stjenovitog i pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 106 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 60 centimetara. Maksimalna težina je 15 kilograma. Hrani se ribom, rakovima i mekušcima.
Kod mladih riba treći i četvrti krak leđnog peraja su jako istegnuti i izgledaju kao dugačke niti. Kod primjeraka sa više od 60-65 centimetara dužine – ove niti nestaju. Kod odraslig muških primjeraka na čelu se formira primjetno ispupčenje.
(Zubatac krunaš, mlada riba. Foto © armacao.exblog.jp)
Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Zubačić rumeni / zubačić rumenac (Dentex macrophthalmus).
(Zubačić rumeni / zubačić rumenac. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 30-500 metara. Drži se blizine stjenovitog i pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 65 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se ribom i račićima. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Rod Pagrus, koji obuhvata 6 vrsta riba, od kojih se 3 mogu sresti u Jadranskom moru:
(Pagar. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 250 metara, najčešće od 10-80 metara. Drži se blizine stjenovitog, pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 91 centimetar, češće se mogu sresti primjerci do 35 centimetara. Maksimalna težina je 10 kilograma. Hrani se rakovima, mekušcima i ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Pagar barjaktar (Pagrus caeruleostictus).
(Pagar barjaktar. Foto © pescanetwork.it)
Nastanjuje dubine od 1-200 metara, najčešće od 30-50 metara. Drži se blizine stjenovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 90 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 50 centimetara. Maksimalna težina je 11,6 kilograma. Hrani se mekušcima, rakovima i ribom. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora, može se sresti samo u njegovom južnom dijelu.
Japanski pagar (Pagrus major).
(Japanski pagar. Foto © Miya. en.wikipedia.org)
Nastanjuje dubine od 10-200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 9,7 kilograma. Hrani se bodljikošcima, mekušcima, crvima, rakovima i ribom.
U Jadranskom moru introducirana vrsta je bila uvedena za uzgoj 90-ih godina sa Dalekog Istoka u Hrvatsku. Primjerci, koji su ulovljeni, najvjerovatnije su pobjegli iz uzgajališta. Sada se ne susreću u ulovima, jer se najvjerovatnije nije adaptirala. U blizini Istre se mogu sresti ukrštene vrste japanskog pagra sa drugim predstavnicima porodice šparidi.
Rod riba Sparus obuhvata samo jednog, ali jako poznatog predstavnika, vjerovatno najpoznatijeg u porodici – oradu. Orada je protandričan hermafrodit, kod kog su mladi primjerci u uzrastu 1-2 godine (od 20-30 centimetara) mužjaci, a kada postanu stariji – pretvaraju se u ženke. Popularnost orade je obezbijedio njen uspješnan uzgoj i vrlo visok kvalitet ukusa ove ribe.
Orada / komarča (Sparus aurata).
(Orada / komarča. Foto © Poisson Flotté. flickr.com/photos/poissons-mediterranee)
Nastanjuje dubine od 1-150 metara, najčešće od 1-30 metara. Drži se blizine pjeskovitog i travnatog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 35 centimetara. Po nekim podacima maksimalna težina je 17.2 kilograma (fishbase.org). Ipak, vjerovatnije je da će ribe tek u izuzetnim slučajevima prelaziti težinu od 10 kilograma. Hrani se uglavnom mekušcima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Rod Centracanthus obuhvata samo jednu vrstu, koja nastanjuje Jadransko more:
Gira atlantska (Centracanthus cirrus).
(Gira atlantska. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 470 metara. Drži se blizine stjenovitog dna. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 34 centimetra, češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrani se uglavnom zooplanktonom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Rod Spicara obuhvata 8 vrsta. Do 2014. godine ove ribe su se smatrale posebnom porodicom. Najkrupnija riba iz ovog roda je Spicara axillaris, koja nastanjuje južne obale Afrike i raste u dužinu do 38 centimetara. U Jadranskom moru mogu se sresti dva predstavnika ovog roda.
Modrak / tragalj (Spicara maena).
(Modrak / tragalj. Foto © coudouliere.fr)
Nastanjuje dubine od 30-130 metara. Ovo je pelagička, priobalna vrsta. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 14 centimetara. Hrani se uglavnom zooplanktonom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
(Gira oblica. Foto © Theo Modder. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 15-330 metara. Drži se blizine muljevitog i travnatog dna. Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 14 centimetara. Hrani se uglavnom zooplanktonom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.