Markos Vidalis je jedan od najpoznatijih varaličara u Evropi, koji konstantno promoviše varaličarenje i džigovanje sa morske obale. Markos uspijeva da uhvati izvandredne ulove – kako sa čamca tako i sa obale, održava svoju veb stranicu putem dijeljenja svojih opservacija i saznanja, snima epizode i edituje za dijeljenje putem Youtube-a, testira štapove, mašinice, strune i varalice od raznih proizvođača, i pored svega kontroliše i edituje tekstualne članke iz artikala (on je glavni urednik dva Grčka ribolovačka časopisa).
adriaticnature je odlučio da se obrati Markosu Vidalisu o pristupu i razmišljanju, koje treba ribari da posjeduju dok su u potrazi za trofejima sa obale; šta da urade nakon odlučene taktite; koje vrste, gdje i kada je najbolje da traže; u globalu, kako bolje razumjeti more.
(Markos sa kernjom uhvaćenom na teškoj mekanoj varalici. Foto © Markos Vidalis)
Zdravo Markos! Hvala što si našao vremena da razgovaraš sa adriaticnature stranicom. Prije nego započnemo, htio bih ti se zahvaliti na tvom doprinosu u morskom ribolovu sa obale; odigrao si ključnu ulogu da on postane tako popularan danas. Prvo pitanje: da li je džigovanje sa obale najbolji način da se uhvate morski predatori?
Zdravo! Odgovor na tvoje prvo pitanje je ne. Varaličarenje, uglavnom sa minnow varalicama, površinskim i mekim varalicama, su najlakši načini da se uhvati predator u moru. Kako god, džigovanje sa obale ima veliku prednost. Može se koristiti na velikim dubinama, i u uslovima kada druge varalice ne mogu, kao na primjer tokom jakih vjetrova i na mjestima sa ogromnim dubinama.
(Markos sa zubatcom, uhvaćenim na metalni džig. Foto © Markos Vidalis)
Da li jasno razumiješ koju ribu pokusavaš da uhvatiš, dok spremaš štapove za ribolov na sledeći trofej? Ili je možda obratno. Možda uzimš više setova štapova, različitih varalica, i onda se odlučuješ za najbolju taktitu kada si na terenu?
Ovo je pitanje sa dva odgovora. Kada idem na određeno mjesto, i imam određenu vrstu kao metu, tada svoju opremu pripremim unaprijed. Na primjer, kada idem na rijeku i ciljam licu, imam jedan štap i mašinicu sa sobom, i par varalica namijenjenih za tu ribu. Naravno, iste varalice mogu biti korisne kako i za zubaticu, tako i za nekog brancina ukoliko se nađu na istoj teritoriji.
Isto je slučaj i sa teritorijom sa kamenjem. Ukoliko se nalazim na dubokoj kamenitoj obali, onda nosim jedan teži komplet sa adekvatnim varalicama, da pokrijem sve okolnosti.
Ali kada idem na ribolovački put, i kada planiram da istražujem, tada nisam siguran gdje ću trebati tražim i kakva će biti aktivnost, tako da tada ponesem i do 4 seta sa sobom.
(Markos sa zubaticom uhvaćenom na minnow. Foto © Markos Vidalis)
Hajde da razgovaramo o džigovanju sa obale. Većina nas obožava ovaj način, tako da moramo postaviti par pitanja o tome. Da li imaš preporuku za osnovni komplet džigova efikasnih na Mediteranu? Na primjer, osoba ide na odmor. Nema prilike da ponese sve svoje komplete, i nema vremena da ih sve isproba. Luc, palamida, lica, gof, kernja, zubatac, ima toliko mnogo različitih predatora. Niko ne želi da baca novac na neefikasne varalice, ali svi hoće da se domognu trofeja. Šta treba ponijeti ili kupiti na takvim lokacijama?
Evo kako ja to radim. Moja torba za džigovanje sa obale je teža od 12 kilograma, i nosim je svuda sa sobom. Zašto? Zato što su džigovi kao i varalice. Nekada ne vole plavo nego hoće roze i žuto. U drugim situacijama ne vole tanke već hoće deblje i kraće. I morate imati na umu da se džigovi lako gube. Tako da od svih omiljenih, morate imati najmanje po dva.
(Markos sa pagrom uhvaćenim na metal džig. Foto © Markos Vidalis)
Što se tiče specificnih džigova, teško je preporučiti i to je dosta nezahvalna stvar, zato što funkcionišu shodno sezoni i lokaciji, znači u odnosu na sezonu različite vrste će raditi različito. Upravo sada, u saradnji sa Savage Gear-om razvijamo odličan džig, koji će biti uskoro dostupan. Nadam se da će moći da pokrije dosta vrsta i različitih mjesta.
Evo jednog generalnog savjeta: ponesite što više pribora i neprestano mijenjajte, i pokušavajte da radite kao što radite sa površinskim varalicama.
Da li su nam istinski potrebni poperi, površinci, i ostale plastične varalice dok smo u potraži za ulovom? Da li ih možemo napustiti i posvetiti se samo džigovima? A ukoliko su potrebna, da li iz tvoje kutije imaš nešto što bi preporučio ukoliko ti ne smeta pitanje?
Kada idem na džigovanje sa obale, većinu mog vremena provedem isprobavajući džigove. Ukoliko se ništa ne dešava, uvijek probam popere, silikonce i tonuće minnow.
Neke od njih su Savage Gear Saltwater Sandeel od kojih preferiram 65 i 100 gr, DUO Malice, DUO Saira, Savage Gear Surf Walker, Savage Gear Panic Prey 195 i Savage Gear Jerk Minnow 210.
(Markos sa licom uhvaćenom na minnow. Foto © Markos Vidalis)
Reci mi, molim te, kako naći pravi momenat da se odloži štap za džigovanje i da se promijeni na plastične i mekane varalice, ili suprotno?
Ne postoji magični trenutak. To je već stvar percepcije. Onda kada imaš najbolji osjećaj da je vrijeme za promjenu, tada i promijeni. Ali naravno, ukoliko vidiš lampugu ili licu da su aktivne na površini, tada definitivno moraš promijeniti džig na površince.
Jasno je da ribar mora biti svjestan sezona i aktivnosti različitih vrsta predatora. U svakom slučaju, ispostavlja se da mnogi, iz razločitih razloga, posjećuju obalu kad im se ukaze prilika i ne uvijek poštujući sve parametre. Šta bi oni trebalo da rade? Reci nam, molim te, o taktici traženja ribe. Gdje po tebi treba ići da biste pronašli odgovarajuću ribu? Na šta ribar treba da obrati pažnju kada dođe na neko mjesto prvi put? Kako započeti pretragu za ribom predatorom na moru?
Ovo je drugi problem kojem varaličari moraju da se suprostave. Što se mene tiče, ribanje je moj posao, stoga pažljivo biram dane da izađem na obalu. Postoje mnogi faktori koji mogu dan učiniti idealnim ili lošim. Faze mjeseca, smjerovi vjetra, plima i osjeka, doba dana i osvijetljenost. Svi ovi uslovi igraju bitnu ulogu. Stvar je u tome što ovi faktori nijesu isti za svako mjesto.
(Markos sa barakudom uhvaćenom na minnow. Foto © Markos Vidalis)
Na primjer, u mojoj zemlji, zapadni vjetar je vrlo nepogodan za varaličare u Saroničkom zalivu, zbog toga zovu i “vjetar koji plaši ribu”. U svakom slučaju, zapadni vjetar Jonskog mora je izuzetno pogodan za ribolov. Isto važi i za mjesec. Pun mjesec, za plavu ribu, je vrlo nepogodan u Nafplionu. Pun mjesec u Halkidi je izuzetan.
Stoga lako je zaključiti da ukoliko ne zapisujemo naša zapažanja sa svakog ribolova, i prosto nagađamo, onda ribolov postaje kao lutrija i nikada nećemo znati zašto smo nekih dana bolji, a nekih lošiji.
Sezona određuje vrstu ribe. Na primjer, kod nas, lampuga se pojavljuje kasno u ljeto i odlazi rano u zimu, tako da ih je vrlo teško naći u proljeće.
Sve ukazuje na to da ukoliko želimo da učimo i popravljamo se, najgora stvar, koju možemo da uradimo je da oponašamo i postavljamo mnogo pitanja drugim varaličarima. Samo sami sebe možete napraviti boljim i to eksperimentisanjem, vođenjem zabilješki, i ribarenjem – što je češće moguće. Kompjuter nikada nije doveo ribu do vaših vrata.
(Markos sa zubaticom uhvaćenom na metalnom džigu. Foto © Markos Vidalis)
Sada što se tiče traženja; ukoliko idete “sa povezom preko očiju”, onda vam treba velika raznolikost varalica različitih tipova, i mnogo eksperimentisanja od površine do dubljih slojeva – i to će se vremenom isplatiti.
Još želim da te pitam o vrsti ribe koju je moguće i koju treba loviti sa obale, a takođe i o taktici koju primjenjuješ u traženju i lovljenju. Počnimo sa plavom ribom, kao lucevi na primjer i palamide, ako nemaš ništa protiv. Gdje bi njih trebalo da tražimo i kako to raditi?
To je veoma teško pitanje. Cijela knjiga ne bi bila dovoljna da se objasni, tako da ću probati da dam par sveukupnih odgovora.
Uvijek treba znati da ponekad potpuno drugačija pravila mogu biti relevantna u zavisnosti od sezone i od lokacije. Na primjer, palamide vole mali mamac u proljeće, ali duži u jesen. Promjene u ponašanju poput ove, primjenjive su za sve vrste ribe shodno promjenama sezone i svaka sa svojim ličnim preferencama.
Najbolje što mogu da posavjetujem je sledeće.
Lucevi i palamide?
Oni vole duboke ili plitke vode, pune kiseonika i male ribe. Ne vole mjesta gdje se miješa slatka i slana voda. Vole brzi pokret varalica i džigova. Vole kamenitu obalu i aktivne su tokom ekstremnih vremenskih uslova tokom cijelog dana, a za vrijeme umjerenih uslova, najaktivnije su u zoru i pred mrak. Napadaju iz srednje vode skroz do povrsine. Džigovi i minnow su idealni za lov na njih.
(Ulov velikog luca. Video © Markos Vidalis)
Zubatac?
Oni vole dublje kamenite vode i uglavnom mirno more. Takođe idu na mamac srednje i ponekad veće veličine. Ne podnose miks slane i slatke vode. Vrlo su aktivne kada je sunce visoko i toplo. Ne vole brzi rad varalice ili džigova. Njihova zona napada je uvijek blizu dna. Džigovi, teške mekane varalice i teški minnow su idealni.
(Ulov zubatca. Video © Markos Vidalis)
Kernja?
Kao I zubatac, kernja u suštini ima iste tendencije, ali je malo aktivnija u ranim i kasnim satima. Takođe, kernje vole veći mamac. Džigovi, teški silikonci i teški minnow su idealni.
(Ulov zlataste kernje. Video © Markos Vidalis)
Lica i zubatica?
Ove ribe vole mješavinu slatko-slane vode. Ušća rijeka i pješčane plaže su idealna mjesta za njihovo traženje. Oni takođe vole veliki mamac i privlači ih srednja i velika brzina varalice. One su najviše agresivne pri površini. Mogu biti aktivne cijeli dan, dok je zubatica aktivna čak i noću, dok lica nije. Površinci i minnow su idealne varalice.
(Ulov lice. Video © Markos Vidalis)
Gof?
Oni vole dublje vode sa kiseonikom, i vrlo su agresivni na brze varalice. Aktivni su tokom cijelog dana, ali najviše u sumrak i zoru. Njihova zona napada proteže se od dubljih voda, pa skroz do površine. Džigovi i teški minnow, praćeni brzom akcijom, su ključ za uspješan ribolov na gofove.
(Ulov gofa. Video © Markos Vidalis)
Brancin?
Ne mogu mnogo sa sigurnošću reći za ovu ribu, jer je njen karakter sličan karakteru kameleona. Možete ih naći u lukama tokom tihih noći, na pješčanim plažama sa talasima i mutnim vodama tokom dana, na stjenovitim plažama tokom mirnog ljetnjeg vremena. Mogu se uloviti pri površini na površinske varalice, mekane varalice i na minnow. Ova riba zahtjeva specifičnu tehniku ribolova, koja se upravo zove po njenom imenu „seabass fishing“, i to je ustvari jedna cijela “nauka”.
(Ulov brancina. Video © Markos Vidalis)
Obično svoja mjesta za ribolov sa obale posjećuješ brodom. Imaš brod, izlaziš na more, ali ipak u ribolov ideš sa obale. Da li je to “predanost”? Da li je ribolov sa obale efikasniji? Ili je možda to prosto tvoj omiljeni način ribolova?
Zaista, ja najviše šetam. Ne znam kako si došao na taj zaključak. Brod mi služi samo da stignem na nova mjesta kada je more izuzetno mirno, ali bez sumnje, zahtjevnije vremenske uslove lakše je ispratiti sa obale. U slučaju lošeg vremena, nemoguće je prići oštrom kamenju brodom, osim ako nemaš želju da pogineš.
(Ulov lice, zubatice i brancina. Video © Markos Vidalis)
U slučaju spinovanja na ušću rijeke, volim da koristim brod. Ali što se tiče džigovanja sa obale, ili uopšte ribanja sa obale, kao što si rekao – to je stvar je posvećenosti, i za mene, velika riba na obali vrijedi 10 puta više nego ista kada se uhvati sa broda.
Šta možeš reći o boji varalica za hvatanje morskih predatora? Da li je stvarno bitno?
Boja varalice je izuzetno važna i dokazano je hiljadu puta. Kao i u slatkoj vodi. Koliko često se dešava da riba hoće da napadne jednu boju, a ne drugu od istog modela varalice? Ponekad samo promijenimo boju i žurka počinje.
Rijetko pokazuješ kako povlačiš varalice na tvom videu. Da li je ovo tvoja tajna?
To je vrlo “uzak” način razmišljanja. Zamisli koliko vremena provedem ribajući i da li postoji kamera sa tim kapacitetom baterije koja bi mogla sve da snimi? Ne! Upravo zbog toga sam se prebacio na kameru sa baterijom, koju mogu da zamijenim. Svi moji video zapisi sada imaju ne samo napade, već i lekcije za korišćenje džigova, varalica, itd. I ostaće tako. Kako onda mozeš da kažeš da rijetko pokazujem moj način povlačenja varalice?
(Kako podići ribu na obalu. Video © Markos Vidalis)
Sve u svemu, nema tajni u morskom ribolovu. Sve se svodi na opservaciju i razumijevanje. To je cijeli sistem sa pravilima i zakonima koje možemo lako razumjeti, ukoliko se fokusiramo i provedemo dovoljno vremena u praksi i ne pokušavamo da “razotkrijemo tuđe tajne”, jer nas to samo može vratiti mnogo koraka unazad.
Nastavite sa ribolovom momci!