Gotovo svaki ribolovac želi da ovjekovječi svoje trofeje. Najsigurniji način da se to obavi je fotografija. Ali tu postoji jedan problem: fotografije nekih autora oduševljavaju gledaoce, a fotografije drugih ne izazivaju ama baš nikakvu reakciju. I autor ovih drugih, koji želi da podijeli svoju radost ne razumije razlog i pada u očaj.
Šta raditi? Izučavati literaturu o tehnici fotografije i estetike? adriaticnature se potrudio da se razabere što se tiče ovog pitanja i pozvao na razgovor poznatog fotografa iz St.Peterburga Dmitrija (Grant) Ivahnova, autora mnogih članaka o travel photo i poetici fotografije. Finalista je konkursa “My Canon”, čije materijale publikuju časopisi “Digital Photo”, “Foto&Video”, “First Key”, “ART-INDEX” i mnogi drugi.
(Dmitri (Grant) Ivahnov. Fotografija autora)
Zdravo Dmitri! Hvala što si pristao da razovaraš o ovako rijetkom žanru kakav je „ribolovna fotografija“, mada je taj termin dosta uslovan. Šta misliš da treba profesionalnom ribolovcu i ne baš profesionalnom fotografu da dobije dobar kadar?
Normalno je da ribolovac ne mora biti profesionalni fotograf. Upravo zato i ne treba kupovati skupu i tešku aparaturu. Ali ako želite da uhvatite efektivan kadar, ipak bi dobro bilo da imate pristojnu kameru.
Može se navesti i argument da sa danas svaki smartphone ima kameru. Ali stvar je u tome da su kamere u telefonima napravljene tako da korisnik može napraviti sliku za uspomenu i ništa više. Kvalitet je tu u drugom planu.
(Foto © trustedreviews.com)
A da li je uopšte moguće napraviti dobar kadar telefonom?
Naravno. Samo što će vam za to trebati dosta truda. Bolje je za to ipak nabaviti kameru/fotoaparat bez ogledala. Oni su mali, udobni za korišćenje, ne zauzimaju mnogo mjesta i laki su. Kada budete birali mirrorless camera obratite pažnju na dva momenta.
Prvi: birajte fotoaparat koji dozvoljava da koristite zamjenjive objektive. To će vam dozvoliti da dobijete bolji kvalitet, koji fiksni objektivi ne mogu dati.
I drugi: mirrorless camera obavezno mora da ima zaštitu od prašine i vlage. Danas na tržištu postoji veliki izbor ovih aparata. Prave ih: Panasonic, Olympus, Canon, Nikon, Sony, Fuji. Kog proizvođača izabrati — stvar je ličnog ukusa i novčanika. Ali još jednom ću podvući: aparat mora biti zaštićen od prašine i prskanja.
(Foto © dailymotion.com)
Jasno je da sa njim ne možete roniti. Za to vam trebaju posebne kutije. Ali, u krajnjem slučaju bićete sigurni da mu voda i prašina neće naškoditi. To pravilo važi i za optiku.
Obratite pažnju na to da objektivi treba da imaju ugrađenu zaštitu od prašine i kapi. Ako nemaju – može se desiti da potrošite novac na aparat sa zaštitom od prskanja, kiše i prašine, a da nabavite običan objektiv i da baš on otkaže u teškim uslovima.
(Foto © aditech-uw.com)
Za početak, kakve objektive treba kupiti?
Savjetujem kupovinu objektiva sa promjenjivim fokusom, koje obično nazivaju zum-objektivima (zoom lenses). U tom slučaju nećete morati da trčite, da bi se primakli ili odmakli objektu koji snimate. Dosta je okrenuti prsten na objektivu.
Mogu preporučiti kupovinu zum-objektiva sa jakim svjetlom, to jest objektiv sa posrednim otvorom – 2.8. Oni su skuplji, ali zato uz njihovu pomoć možete bez problema slikati večernji kadar ili kadar pored ognjišta. Svi savremeni objektivi imaju auto-fokus i nećete morati ručno da podešavate oštrinu.
(Foto © fujiya-avic.jp)
Da li je potrebna još neka oprema?
U principu su vam dovoljni kamera i objektiv. Mnogi misle da je potreban blic, ali možete i bez njega lako. Sigurno ne želite da slikate u potpunom mraku, mada i tada možete nešto smisliti uz pomoć izvora svjetlosti: lampe, fenjeri, led-svjetiljke ili čak plamena vatre ili baklje. Stalan izvor svjetlosti je lakše kontrolisati. Jasno ćete vidjeti kako padaju sjenke na objekat.
Ako ste namjerili da snimate pejzaže – trebaće vam stativ. Međutim, ako nećete to da radite – stativ vam i ne treba.
Recimo da je kupljena kamera ili optika. Ali oni ne snimaju sami. Šta treba uraditi da se dobije dobar kadar?
Da bi se stabilno dobijao dobar rezultat – morate poštovati nekoliko prostih pravila. Kao prvo, vaš kadar mora da bude brz. Provjerite rad auto-fokusa. Pogledajte fotografiju na displeju kamere. Obavezno uvećajte sliku. Tako čete vidjeti sve greške.
Kao drugo, vodite računa da snimci nijesu razmazani. Zato neka vam bude pravilo da ne snimate sa zadrškom manjom od 1/100 sekundi. A ako vam je malo svjetlosti i trebate dužu zadršku, fiksirajte kameru na bilo koji nepokretni objekat, naprimjer granu ili kamen. Vaš zadatak je da kamera ne drhti prilikom dužeg držanja. Razmazane slike nastaju upravo zbog toga.
(Foto © hamburger-fotospots.de)
Ipak, mnoge savremene kamere imaju ugrađen stabilizator slike. Ako ga ima vaša kamera i uključen je – pomoći će vam da se malo opustite i slikate sa malo dužom zadrškom. Poenta rada stabilizatora je u tome da da se matrica kamere pomjera u taktu pokreta i kompenzuje podrhtavanje kamere. To ne zamjenjue u potpunosti snimke sa stativom, ali dozvoljava da izbjegnete razmazanost.
Treće – potrudite se da snimate sa malim ISO. Zapamtite da što vam je manji ISO, detaljnijii bolji će vam biti snimak. Što je više ISO, gori je kvalitet. Što se svih kamera tiče (bez obzira na to šta govorri reklama) ne savjetujem da podižete ISO više od 800 jedinica.
(Foto © photocharge.kocz.hu)
Sve što si do sada ispričao tiče se tehnike snimanja. A šta možeš reći o kreativnosti u svemu tome?
Da bi dobio lijep kadar moraš imati u vidu dvije stvari – svjetlost i kompoziciju.
Uvijek se trudite na objekat koji snimate pada dobra svjetlost. Idealno bi bilo da pada s boka. Izbjegavajte snimanje, ako se svjetlost nalazi iza objekta snimanja. U tom slučaju će vam biti teško da dobijete dobar kadar bez specijalnih pomagala ili blica.
Takođe, obratite pažnju na to da svjetlost ne pada ni iza leđa fotografu. U tom slučaju snimak će biti ravan i dosadan.
To se tiče slučajeva kada svjetlost pada strogo sa vrha. Baš zbog toga najgore vrijeme za snimanje je kada je sunce u zenitu.
Osim toga, potrudite se da ne snimate pri pomiješanom svijetlu. Na primjer, ako je jedna polovina predmeta osvijetljena dnevnim svijetlom, a na drugu pada svjetlost vatre. U tom slučaju ćete dobiti raznobojan objekat. Sa jedne strane plavkast, sa druge žut. Naše oko se adaptira i mi ne primjećujemo razliku u temperaturi boja svjetlosti. Ali kamera će to tačno fiksirati i kadar će vam biti pokvaren.
(Foto © blisch.by)
Drugo na šta ne treba zaboravljati je kompozicija. Trudite se da ne stavljate objekat, koji snimate, u centar kadra i generalno, ako možete, izbjegavajte simetriju.
Trudite se da na slici ne bude „viška“: grana, koje rastu iz glave (recimo) i stubova, koji rastu iz ramena.
Trudite se da ne kidate ljudima ekstremitete, i peraja i repove ribama.
Ako hoćete da podvučete dimenzije vašeg ulova – ubacite u kadar nešto, na osnovu čega će gledalac vidjeti veličinu. Bilo koji objekat, čije dimenzije znamo. A ako hoćete da uvećate dimenzije ulova, morate da pribjegavate lukavstvu. Snimajte iz blizine širokouglim objektivom, t.j. objektivom, kom se fokusno rastojanje nalazi u dijapazonu od 16 do 24 mm. Ili na donjoj veličini zuma, obično je to 24 mm.
Ipak obratite na ovo pažnju. Ove cifre predviđene su za tzv „pun kadar“. Većina kamera bez ogledala imaju „obrezanu“ matricu, na to treba obratiti pažnju pri kupovini objektiva. Ostale matrice su manjih dimenzija, t.e. obrezane (crop – na engleskom obrezati).
(Foto © Dmitry Potapov)
Koje karakteristike ima baš „ribolovna fotografija“?
Izdvojio bih 2 pravca. Prvi — «estetski» i drugi — «etički». Pod «estetikom» podrazumijevam to da u kadru ne treba da bude ništa što će razdražavati oko gledaoca. U kadru mora da vlada red. Trudite se da izbjegnete razbacane kutije, opremu, konzerve ili opuške. Takođe, pažljivo posmatrajte mjesto koje fotografišete.
Na primjer, na pijesku mogu ostati tragovi obuće, mulja, brazde. Na travi mogu biti „zalisci“. Naučite se da pažljivo posmatrate to što će biti na vašoj fotografiji, prije nego što pritisnete dugme.
Slikajte pažljivo.
Ako treba da slikate opremu, pažljivo je razložite i slikajte strogo odozgo. Onda ćete dobiti kadar u sada modernom stilu flat lay. Primjere ovakvih snimaka lako možete naći na „Instagramu“.
Što se tiče «etike», treba paziti na osjećanja svojih gledalaca. Ne treba u kadar ubacivati komade tijela, okrvavljene noževe, djelove razrezane ribe itd.
(Foto © Alice Red. alicered.co.uk)
Kadar smo dobili. Šta dalje? Treba li ga obrađivati na kompjuteru?
Za tim nema potrebe. Sve savremene kamere imaju mogućnost primarne obrade odmah poslije fotografisanja. Zato treba snimati u .jpg formatu i podesiti odražavanje na ekranu onako kako se vama dopada.
Jpg unutar kamere može se podešavati po kontrastu, oštrini i saturaciji. Može se podešavati toplota i hladnoća. A možete da se uopšte ne maltretirate, nego prosto da izaberete jedno od već gotovih podešavanja iz menija.
A ako hoćete da imate mogućnost da odmah izbacujete slike online – kupite kameru sa Wi Fi. Onda ćete moći da je povežete na smartphone i polako da počnete sa izbacivanjem slika direktno sa mjesta ribolova.
I za kraj osnovno pravilo: slikajte što češće. Što češće budete pravili snimke – bolji će biti rezultati.
Ako slikate ponekad, od slučaja do slučaja, i „najnabudženiji“ aparat neće dati traženi rezultat.