Izabrati jezik:

Pauci, mišići, mramornice i druge ribe.

Ovim tekstom adriaticnature završava pregled stanovnika Jadranskog mora, koji pripadaju najkrupnijem redu riba – redu Perciformes, a takođe riba, koje su do nedavno takođe pripadale ovom redu. Istina, ispred nas je još jedan članak o bivšim grgečkama, ali ipak, moramo istaći da su one na današnji dan ipak bivše. Počećemo priču od riba iz reda Trachiniformes.

(Bežmek / batovina. Foto © siladen.com)

Podred Trachinoidei su do nedavno bez ikakve sumnje svrstavali u red Perciformes. Ipak, u posljednje vrijeme se smatra da su ove ribe predstavnici posebnog reda Trachiniformes. Ovaj red obuhvata 12 porodica, od kojih se tri mogu sresti i u Jadranskom moru, a to su Ammodytidae, Trachinidae i Uranoscopidae.

Porodica Ammodytidae obuhvata više od 30 vrsta riba, iz 7 rodova. Ammodytidae su najviše rasprostranjene u sjevernom dijelu Tihog i Atlantskog okeana. Ipak, mogu se sresti u slanim vodama bilo kog mora u praktično cijelom svijetu. Ribe iz ove porodice nemaju bočna peraja i nemaju riblji mjehur. Imaju izdužen oblik i malo podsjećaju na jegulje. To su manji stanovnici mora, čija je maksimalna dužina 30 centimetara. Mnogi predstavnici ovih riba se zakopavaju u toku zime i za vrijeme osjeke u pijesak, hrane se zooplanktonom.

Mada posljednjih godina ihtiolozi bilježe dukovodne vrste, koje ranije nijesu bile poznate, predstavnici Ammodytidae su ipak više stanovnici priobalja. Mlađ Ammodytidae, a i odrasli primjerci su važna karika u ishrani mnogih grabljivih riba i morskih ptica. U mnogim zemljama Evrope i sjeverne Amerike neke od ovih vrsta su popularan mamac za ribolov. Iako se ova porodica u engleskom jeziku zove „sand lance“, neke od njenih vrsta su objedinjene i pod nazivom „sand eel“, a mnogim ribolovcima su poznate zbog naziva vještačkih varalica, koje imitiraju oblik ovih riba. U Jadranskom moru se može sresti samo jedan predstavnik ove porodice:

Hujica golica / hujić (Gymnammodytes cicerelus).

(Hujica golica / hujić. Foto © A.M. Arias. ictioterm.es)

Drži se u blizini pjeskovitog i šljunkovitog dna. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 17 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 12,5 centimetara. Hrani se uglavnom zooplanktonom. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Porodica paukovke (Trachinidae) je poznata većini ljudi, koji se bave ribolovom u južnoevropskim morima, i ne samo u njima. Ova porodica obuhvata 9 vrsta iz 2 roda, koji su zaslužili loš glas. Na bodljama prvog leđnog peraja i bodljama škržnog poklopca kod Trachinidae se nalazi otrov, koji kada dospije u krv čovjeka – dovodi do jako neprijatnih posledica. adriaticnature je dosta detaljno opisao posledice susreta sa ovim ribama u tekstu Opasni stanovnici Jadranskog mora. Ribe i kako treba postupiti, ako ste ipak imali kontakt sa njima. Napomenućemo samo to da je otrov, koji se nalazi u bodljama termolabilan, odnosno da se uništava na visokim temperaturama.

Paukovke su grabljivci iz zasjede, koji napadaju svoj plen tako što se prethodno zariju u pješčano dno i tada su praktično neprimjetne za svoje žrtve. Hrane se organizmima sa dna i sitnom ribom. Od devet vrsta iz ove porodice u Jadranskom moru se mogu sresti četiri:

Pauk žuti / pauk žutac (Echiichthys vipera).

(Pauk žuti / pauk žutac. Foto © Richard “Tiny” Daw. getswellsoon.com)

Nastanjuje dubine od 1-150 metara. Drži se u blizini pjeskovitog, muljevitog i šljunkovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 10 centimetara. Hrani se crvima, rakovima, mekušcima i sitnom ribom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Pauk crni / pauk crnac (Trachinus araneus).

(Pauk crni / pauk crnac. Foto © Stefano Guerrieri. naturamediterraneo.com)

Nastanjuje dubine od 1-100 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 45 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se sitnom ribom i rakovima. Ovo je stalan stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.

Pauk bijeli / pauk bijelac (Trachinus draco).

(Pauk bijeli / pauk bijelac. Foto © ligurianautica.com)

Nastanjuje dubine od 1-150 metara. Drži se u blizini pjeskovitog, muljevitog i šljunkovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 53 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je 1,9 kilograma. Hrani se beskičmenjacima i ribom. Ovo je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Pauk šarac / pauk mrkulj (Trachinus radiatus).

(Pauk sharac / pauk mrkulj. Foto © Roberto Pillon. naturamediterraneo.com)

Nastanjuje dubine do 150 metara, najčešće od 30-60 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Hrani se beskičmenjacima i ribom. Ovo je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Porodica Uranoscopidae obuhvata 53 vrste riba, koje žive u Atlantskom, Tihom i Indijskom okeanu. Najkrupnija riba iz ove porodice je Kathetostoma giganteum, koja živi pored obala Novog Zelanda i dostiže u dužinu i do 90 centimetara. Uranoscopidae imaju po jednu otrovnu bodlju nad grudnim perajima, a otrov u njima je kao i kod paukova – termolabilan.

Ova porodica je svoj naziv dobila zahvaljujući položaju očiju kod svojih predstavnika, koje stvaraju iluziju da Uranoscopidae, koje su se zarile u pijesak u očekivanju plijena, iz koga se malko vidi samo njihova glava, pažljivo posmatraju nebo.

Interesantna karakteristika bežmeka je njihova sposobnost da proizvode elektricitet. Ipak, udari su suviše slabi da bi se nanijele povrede i to ne samo čovjeku, nego i njihovim potencijalnim žrtvama, a a takođe te ribe nijesu sposobne za elektrorecepciju. Zbog svega ovoga namjena elektro organa kod ovih riba nauci još uvijek nije jasna.

U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:

Bežmek / batovina (Uranoscopus scaber).

(Bežmek / batovina. Foto © Roberto Pillon. marinespecies.org)

Nastanjuje dubine od 15-400 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 22 centimetara. Hrani se crvima, mekušcima i sitnom ribom. Ovo je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Podred Callionymoidei reda Perciformes obuhvata više od 210 vrsta riba iz dvije porodice. Poslednjih godina vode se diskusije o izdvajanju Callionymoidei u poseban red Callionymiformes. Ipak, konačno rješenje tim povodom do dana današnjeg nije doneseno.

Callionymoidei su manji stanovnici mora, koji nastanjuju dno. Najkrupniji predstavnik ovog podreda je Callionymus gardineri, koji živi u zapadnom dijelu Indijskog okeana. On dostiže u dužinu 32 centimetra. Njihova karakterna crta je njihov način kretanja – ove ribe se uglavnom kreću po dnu uz pomoć velikih grudnih peraja. U Jadranskom moru živi 6 vrsta porodice Callionymidae:

Mišić sedloprug / mišić srebrnoprugi (Callionymus fasciatus).

(Mišić sedloprug / mišić srebrnoprugi. Crtež © colapisci.it)

Nastanjuje dubine od 20 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 12 centimetara. Hrani se malim beskičmenjacima. Ovo je rijetka vrsta. Pojedinačni susreti se dešavaju u Jadranskom moru.

Mišić (Callionymus lyra).

(Mišić. Foto © Erling Svensen. suldal.kommune.no)

Nastanjuje dubine od 5-450 metara, najčešće od 5-30 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog i dna. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 15 centimetara. Hrani se malim beskičmenjacima. Stalan je, ali rijedak stanovnik južnog dijela Jadranskog mora.

Mišić crnopegac / mišić crnopjeg (Callionymus maculatus).

(Mišić crnopegac / mišić crnopjeg. Foto © Pedro Lopes Cunha. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 45-650 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 16 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 13 centimetara. Hrani se malim beskičmenjacima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.

Mišić repaš (Callionymus pusillus).

(Mišić repaš. Foto © Sencer Akalýn. fishbase.org)

Nastanjuje dubine do 100 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 14 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 10 centimetara. Hrani se malim beskičmenjacima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.

Mišić poprskanac (Callionymus risso).

(Mišić poprskanac. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 15-150 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 11 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 5 centimetara. Hrani se malim beskičmenjacima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.

Mišić dubinski / mišić dubinčić (Synchiropus phaeton).

(Mišić dubinski / mišić dubinčić. Foto © Jo Langeneck. commons.wikimedia.org)

Nastanjuje dubine od 80-850 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 12 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 8 centimetara. Hrani se malim beskičmenjacima. Ova riba je stalan, ali prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti i njegovom južnom dijelu.

Predstavnici podreda Zoarcoidei iz reda Perciformes uglavnom borave u sjevernim oblastima Tihog i Atlantskog okeana. Ovaj podred obuhvata više od 400 vrsta riba iz 9 porodica. Najkrupnije vrste su ribe iz porodice Anarhichadidae, koje žive u hladnim i umjerenim vodama mora sjeverne polulopte. Anarhichas minor može da dostigne težinu od 28 kilograma.

Više od 230 vrsta ribe iz podreda pripada porodici Zoarcidae, koji nastanjuju morske vode od Arktika do Antarktika. Najveća riba iz ove porodice je Zoarces americanus. To je riba sa dna, koja nastanjuje sjevero-zapadni dio Atlantskog okeana i dostiže u dužinu 1,1 metar. U Jadranskom moru se može sresti samo jedan predstavnik porodice Zoarcidae i podreda Zoarcoidei:

Atlantski usnik (Melanostigma atlanticum).

(Atlantski usnik. Foto © Don Flescher. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 400-1853 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara. Hrani se zooplaktonom. U Jadranskom moru pojedinačni susreti se dešavaju u njegovom južnom dijelu.

Podred Acanthuroidei reda Perciformes obuhvata oko 135 vrsta riba iz 6 porodica, od kojih su vjerovatno napoznatiji stanovnici koralnih grbena iz roda Acanthurus.

U Jadranskom moru zabilježeni su sureti sa predstavnicima dvije porodice – Luvaridae i Siganidae. Porodica Luvaridae obuhvata samo jednu vrstu:

Pjevčina pučinka / pjevčina / pivac (Luvarus imperialis).

(Pjevčina pučinka / pivac. Foto © armacao.exblog.jp)

Ovo je pelagička samostalna vrsta. Nastanjuje dubine do 200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 200 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 150 centimetara. Maksimalna težina je 150 kilograma. Hrani se meduzama, rebronošama i drugim beskičmenjacima. Ovo je rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Siganidae, koje u svojoj porodici broje 29 vrsta riba su česti stanovnici koralnih grebena tropske zone Tihog i Indijskog okeana. U leđnom peraju imaju tanke, oštre bodlje koje sadrže otrov i čiji ubod može da bude jako bolan. Ovo su uglavnom pelagičke ribe, koje se hrane biljkama. U Jadranskom moru se mogu sresti dva predstavnika ove porodice:

Tamna mramornica (Siganus luridus).

(Tamna mramornica. Foto © J.E Randall. fishbase.org)

Nastanjuje dubine 0d 2-40 metara. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Hrani se uglavnom algama. U Sredozemno more ova riba je dospjela kroz Suecki kanal. Ovo je rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Bodljikava mramorna riba (Siganus rivulatus).

(Bodljikava mramorna riba. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)

Nastanjuje dubine 0d 1-30 metara. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 27 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Hrani se uglavnom algama. Kod uplašene ribe na tijelu se pojavljuju pruge. U Sredozemno more ova riba je dospjela kroz Suecki kanal. Zabilježeni su rijetki susreti sa njom u Jadranskom moru.

Nadporodica Cepoloidea reda Perciformes obuhvata samo jednu porodicu Cepolidae, koja se sastoji od 5 rodova i 45 vrsta riba. Nastanjuje istočni dio Atlantskog okeana i Indo-Tihookeanski region. Većina Cepolidae živi u pećinama, koje one same prave u muljevitom i pješčanom dnu. Hrane se zooplanktonom. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:

Mačinac crveni (Cepola macrophthalma).

(Mačinac crveni. Foto © Liam Faisey. cornishkayakangler.weebly.com)

Nastanjuje dubine 0d 15-400 metara. Veliki dio vremena provode u udubljenjima, koja prave u pješčanom ili muljevitom dnu. Maksimalna zabilježena dužina je 80 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Hrani se zooplanktonom i rakovima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.

Manji podred Caproidei iz reda grgečki Perciformes obuhvata 18 vrsta morskih riba iz 2 roda. Ovo su sitni stanovnici Indijskog, Atlantskog i Tihog okeana, koji obično stanuju na dubinama većim od 50 metara. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik porodice Caproidae:

Kljunčica (Capros aper).

(Kljunčica. Foto © pierlu. naturamediterraneo.com)

Nastanjuje dubine 0d 40-700 metara. Ovo je vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 13 centimetara. Hrani se rakovima, crvima i mekušcima. Stalan je i rijedak stanovnik Jadranskog mora. Češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.