Red grgečke (Perciformes) je najmnogobrojniji red riba, koji obuhvata više od 10.000 vrsta. O predstavnicima reda, koji nastanjuju Jadransko more, adriaticnature će napisati veliki broj publikacija, a upoznavanje ćemo započeti od porodice bitnice (Carangidae).
Bitnice obuhvataju oko 200 vrsta riba iz više od 30 rodova i nastanjuju sve tople i tropske vode svjetskog okeana. Predstavnici ove porodice su neki od najpopularnijih i najrasprostranjenijih objekata komercijalnog i sportskog ribolova.
(“Šnjuri, škampi i alge”. Utagava Hirošige. 1832-1833 godine)
U Jadranskom moru se može sresti 12 vrsta riba iz 3 potporodice.
Potporodica Naucratinae obuhvata 5 rodova, dok predstavnici 3 od njih žive i u Jadranskom moru:
Campogramma je monotipni rod sa jednim predstavnikom – licom šarenom (Campogramma glaycos). Ova vrsta je rasprostranjena u istočnom dijelu Atlantskog okeana, zalazi u Sredozemno more i ponekad (rijetko) dolazi čak do sjevernih obala Jadrana.
Strela šarena ili lica šarena, ili strijela šarulja, ili lica šarulja (Campogramma glaycos).
(Strela šarena / lica šarena / strijela šarulja / lica šarulja. Foto © Henk Heessen. marinespecies.org)
Ovo je pelagička, priobalna vrsta, koja nastanjuje dubine od 15-30 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara. Maksimalna teižina je 2,8 kilograma. Hrani se ribom. U Jadranskom moru su zabilježeni rijetki susreti.
Jedini predstavnik monotipnog roda Naucrates je skušac pratibrod ili fanfan (Naucrates ductor). Ova riba je čistač ajkula i golubova kosira, jer se hrani ektoparazitima sa površine njihovih tijela, a hrani se takođe ostacima hrane ajkula. Često prati brodove na dosta velikim rastojanjima, zbog čega je i dobila naziv. Nastanjuje sva tropska i suptropska mora.
Skušac pratibrod ili fanfan (Naucrates ductor).
(Skušac pratibrod / fanfan. Foto © Raju Saravanan. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 300 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Prati ajkule, golubove i druge krupne ribe, jede ostatke njihove hrane, a takođe i sitnu ribu i beskičmenjake. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Rod gofova (Seriola) objedinjuje 9 trenutno postojećih vrsta riba, a još su poznatiji po engleskom nazivu „amberjacks“. Nastanjuju vode Atlantskog, Indijskog i Tihog okeana. Ovo su krupni grabljivci, koji su popularni kako među ribolovcima zbog svoje jake borbe za preživljavanje, tako i među poštovaocima jela, koja su spremljena od ove ribe, a uglavnom suši. Najkrupniji predstavnik iz čitave ove porodice je predstavnik roda gofova, koji živi i u Jadranskom moru:
(Gof. Foto © NOAA Photo Library. flickr.com/photos/noaaphotolib)
Nastanjuje dubine od 1-360 metara, a obično od 18-72 metara. Najčešće nastajuje prostor iznad stjenovitog dna. Sitnije ribe često formiraju manja jata. Maksimalna zabilježena dužina je 190 centimetara, a obično se mogu sresti primjerci do 100 centimetara. Maksimalna težina je 80,6 kilograma. Hrani se ribom i beskičmenjacima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Potporodica Trachinotdinae obuhvata 2 roda, čiji se predstavnici mogu sresti u Jadranskom moru.
Monotipni rod lice (Lichia) predstavlja krupni grabljivac – lica (Lichia amia). Stanovnik je Sredozemnog mora, priobalnih voda Zapadne i Južne Afrike.
Lica / lica bjelica / strijela bjelica / lica bilizma (Lichia amia).
(Lica / strijela bjelica. Foto © Giorgio Vittone. juzaphoto.com)
Ovo je pelagička, priobalna vrsta, koja nastanjuje dubine do 50 metara. Često boravi u blizihni ušća rijeka, zalazi u njihove donje djelove i voli slaniju vodu. Sitnije ribe često formiraju manja jata. Maksimalna zabilježena dužina je 200 cetimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 100 centimetara. Maksimalna težina je 50 kilograma. Hrani se ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Ribe iz roda pompano (Trachinotus) su široko rasprostranjene u tropskim vodama Atlantskog, Indijskog i Tihog okeana. Ovaj rod obuhvata 20 vrsta, od kojih je najkrupniji Trachinotus falcatus, koji dostiže u dužinu 120 centimetara i težinu od 36 kilograma. U Jadranskom moru se može sresti samo jedan predstavnik ovog roda.
Strela modra / lica modrulja / filun (Trachinotus ovatus).
(Strela modra / lica modrulja / filun. Foto © Rui Patricio Freitas. fishbase.org)
Ovo je pelagička, priobalna vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine od 50-200 metara. Nekada zalazi u zalive, lagune i ušća rijeka. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 35 centimetara. Maksimalna težina je 2,8 kilograma. Hrani se sitnim rakovima, mekušcima i ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Potporodica Caranginae obuhvata 22 roda, od kojih se 4 mogu sresti u Jadranskom moru.
Predstavnici roda Alectis su krupne ribe, grabljivice, koje nastanjuju Atlantski, Indijski i Tihi okean. Njihovo tijelo ima romboidan oblik, spljošteno je sa bokova. Mlađ ove ribe ima karakteristične bodlje leđnih i analnih peraja, koji izgledaju kao niti.
(Alectis indica, primjerak mladunca. Foto © longan62.com)
Ovaj rod obuhvata tri vrste, od kojih se jedna može sresti u Jadranskom moru.
Grbavi čizmar (Alectis alexandrina).
(Grbavi čizmar. Foto © Theo Modder. fishbase.org)
Ovo je odvojena priobalna, pelagička vrsta, koja nastanjuje dubine do 70 metara, obično ne manje od 50 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 60 centimetara. Maksimalna težina je 3,2 kilograma. Hrani se škampima i ribom. U Jadranskom moru su zabilježeni rijetki susreti sa ovom ribom u njegovom južnom i centralnom dijelu.
Rod riba Caranx obuhvata 18 vrsta ribe. Karanksi su prilično rasprostranjene ribe u tropskim i suptropskim vodama Tihog, Indijskog i Atlantskog okeana i veoma su popularne kod ribolovaca. Sve ribe iz ovog roda su grabljivice, koje se hrane ribom, rakovima i glavonošcima. Najveći predstavnik ovog roda je Caranx ignobilis, koji je u cijelom svijetu mnogo poznatiji po skraćenici od njegovog engleskog naziva – GT, giant trevally, i koji može dostići do 170 centimetara u dužinu i 80 kilograma težine. U Jadranskom moru se mogu sresti 2 vrste roda Caranx:
(Plavi trkač. Foto © NOAA Photo Library. flickr.com/photos/noaaphotolib)
Ovo je priobalna vrsta, koja formira jata i nastanjuje dubine do 100 metara. Često se nalazi u blizini stjenovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Maksimalna težina je 5,1 kilograma. Hrani se ribom, škampima i drugim beskičmenjacima. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora.
Falšun ili falši šarun (Caranx rhonchus).
(Falšun / falši šarun. Foto © armacao.exblog.jp)
Nastanjuje dubine od 30-200 metara. Ovo je vrsta, koja formira jata. Zalazi u zalive i limane. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 35 centimetara. Hrani se sitnom ribom i beskičmenjacima. Ova riba se relativno skoro pojavila u Jadranskom moru i trenutno je njegov stalni stanovnik.
Manji rod je i Pseudocaranx, koji objedinjuje pet vrsta riba, koje su dosta krupne grabljivice. U Jadranskom moru se može sresti samo jedan od njih, koji je među ribolovcima takođe više poznat po engleskom nazivu – white trevally ili striped jack.
Šnjurak / trnobokan plosac (Pseudocaranx dentex).
(Šnjurak ili trnobokan plosac. Foto © Maeng Jin Kim and Choon Bok Song. Korean Journal Of Ichthyology Vol. 26, No. 4, 340-344, December 2014)
Nastanjuje dubine od 10-238 metara, a obično od 10-25 metara. Ovo je priobalna vrsta, koja formira jata. Često zalazi u zalive i limane i drži se u blizini neravnog, češće stjenovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 122 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Maksimalna težina je 18,1 kilograma. Hrani se ribom, mekušcima i rakovima. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora.
Rod šnjurci ili šaruni (Trachurus) obuhvata 14 vrsta riba. Ove ribe su među najpopularnijim objektima sportskog ribolova što se tiče „lagane težine“ i zahvaljijići japanskim ribolovcima ova vrsta ribolova je dobila svoj naziv, kao odvojen pravac u ribolovu „あじ – „aji fishing“. U Jadranskom moru se mogu sresti tri predstavnika ovog roda.
Šarun mediteransky / šnjur mali / sarun pučinar (Trachurus mediterraneus).
(Šarun mediteransky / šnjur mali / sarun pučinar. Foto © Achille De Sanctis. fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine do 500 metara, a obično do 250 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se ribom i sitnim rakovima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Šarun / šnjur / sarun / širun (Trachurus trachurus).
(Šarun / šnjur / sarun / širun. Foto © Mariano García Rodríguez. fishbase.org)
Ovo je pelagička, priobalna vrsta. Formira velika jata iznad pješčanog dna. Nastanjuje dubine do 1050 metara, a obično od 100-200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 2 kilograma. Hrani se ribom, rakovima i glavonšcima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Šnjur golemi (Trachurus picturatus).
(Šnjur golemi. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine do 305-370 metara. Drži se nad neravnim dnom. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Hrani se rakovima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.