Udičarke (Lophiiformes) su red riba zrakoperki, koji trenutno obuhvata 5 podredova sa 18 porodica, 78 rodova i 363 vrsta.
Skoro svi predstavnici udičarki imaju veoma specifičan oblik. To su stanovnici mora, koji se većinom drže velikih dubina.
(Melanocetus johnsonii. Poštanska marka Republike Kongo)
Lophiiformes su uglavnom grabljivice, koje za privlačenje potencijalnih žrtava koriste jedinstven organ pod nazivom ilicijum, koji se formirao u procesu evolucije od prve tri bodlje leđnog peraja i ima izgled udice. Kod većine vrsta Lophiiformes najduža je prva nit, koja se završava kožastiom vrećicom – „mamcem“, koji se zove „eska“. Ona se kod različitih vrsta ribe razlikuje po obliku i veličini, i može biti dopunjena raznim kožnim izraslinama. Udičarke mogu da pomjeraju ovaj izrastak u raznim pravcima i na taj način da privlače ribu ili škampe, kojima „vrećica“ liči na plen. Ribe i škampe se približavaju udičarkama i na taj način same postaju plen. Kod nekih predstavnika udičarki eska čak svijetli, a izvor ove svjetlosti su simbiotički mikrobi.
(Udičar iz porodice Caulophrynidae. Foto © Peachy-Persimmons. reddit.com)
Tijelo udičarki je golo, bez krljušti, često ima veliku količinu kožnih izraslina, pokriveno je kvrgama i pločama.
Pelagičke vrste ovih riba imaju tijelo, koje je spljošteno sa strana, dok za razliku od njih vrste, koje nastanjuju dno, imaju spljošten oblik tijela. Dimenzije riba se kolebaju od par centimetara do metra u dužinu.
Vrste koje nastanjuju dno su grabljivice iz sjenke, koje veliki dio vremena provode u očekivanju svog plena, potpuno nepomično, pritajivši se, maltene potpuno se slivši sa dnom.
U Jadranskom moru se mogu sresti dva predstavnika reda iz porodica Lophiidae:
Grdoba žuta / grdobina žutka (Lophius budegassa).
(Grdoba žuta / grdobina žutka. Foto © Gianni Neto. fishbase.org)
Nastanjuje dubinu od 300 do 1013 metara. Drži se u blizini pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 50 centimetara. Hrani se uglavnom ribom. Ova riba lovi tako što se djelimično zakopa u pijesak očekujući plen, privlačeći njegovu pažnju pomjeranjem izrastka na glavi, koji liči na crva. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, a češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Grdoba / grdobina mrkulja (Lophius piscatorius).
(Grdoba / grdobina mrkulja. Foto © animalworld.com.ua)
Nastanjuje dubinu od 20 do 1000 metara. Drži se u blizini pješčanog, muljevitog i rjeđe kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 200 centimetara, a uobičajena dužina je 100 centimetara. Maksimalna težina je 57,7 kilograma. Hrani se ribom. Ova riba lovi tako što se djelimično zakopa u pijesak očekujući plen, privlačeći njegovu pažnju pomjeranjem izrastka na glavi, koji liči na crva. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Red hujovki (Ophidiiformes) trenutno obuhvata 5 porodica sa 533 vrste. Ipak, posljednja cifra će najvjerovatnije da se povećava uporedo sa istraživanjima dubina svjetskog okeana, koja su u toku.
Većina vrsta nastanjuje velike dubine. Predstavnik reda Abyssobrotula galatheae je, recimo, primijećen na koti 8370 metara u okolini Porto Rika.
Mnoge druge vrste su stanovnici priobalnih plićaka, žive među koralnim grebenima, a postoje i predstavnici porodica, koje naseljavaju slatke vode.
(Abyssobrotula galatheae. Foto © California Academy of Sciences. gbif.org)
Većina su stanovnici tropskih i suptropskih voda, ali neke vrste žive i u sjevernim morima, na primjer u priobalnoj zoni Grenlanda i u Vedelovom moru.
Ophidiiformes najčešće imaju dugačko tijelo, koje obično nije pokriveno krljuštima i malu glavu. Dugačko leđno i analna peraja su srasli sa repom.
Predstavnici ovog reda vode kako pelagički način života, tako i život na dnu (takozvani bentos), a takođe i parazitski.
Dimenzije variraju od 5 centimetara u dužinu (Grammanoides opisthodon) do 2 metra (Lamprogrammus shcherbachevi).
U Jadranskom moru se može sresti 8 vrsta iz 3 porodice:
Tabinjčić / tabinjčić beznožni (Bellottia apoda).
(Tabinjčić / tabinjčić beznožni. Foto © Jørgen G. Nielsen, Steve W. Ross, Daniel M. Cohen. Atlantic Occurrence Of The Genus Bellottia (Teleostei, Bythitidae) With Two New Species From The Western North Atlantic. researchgate.net)
Nastanjuje dubinu od 30 do 569 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 6,5 centimetara. Hrani se zooplanktonom. U Jadranskom moru su sa njom zabilježeni rijetki susreti. Ovo je rijetka i slabo proučena vrsta.
Tabinjčić crnac (Grammonus ater).
(Tabinjčić crnac. Foto © Enrico Pati. naturamediterraneo.com)
Ova riba se često približava stjenovitim obalama, ali izgleda da se najveći dio vremena drži dubina. Maksimalna zabilježena dubina je 12 centimetara. Aktivna je u toku noći, a u toku dana se krije u pukotinama stijena. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, a najčešće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Strmorinac trbušasti / strmorinac trbušan (Carapus acus).
(Strmorinac trbušasti / strmorinac trbušan. Foto © Alessandro Pagano. fishbase.org)
Nastanjuje dubinu od 1 do 150 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 20,8 centimetara. Ove neobične ribe su našle sebi stanište u crijevima morskih krastavaca u plićacima, pri tom ne nanoseći štetu svojim „gazdama“. One napuštaju svoje sklonište noću i love sitne ribe i beskičmenjake sa dna. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Strmorinac vitki (Echiodon dentatus).
(Strmorinac vitki. Foto © Domingo Lloris. fishbase.org)
Nastanjuje dubinu od 120 do 3250 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 17 centimetara. U Jadranskom moru se češće mogu sresti u njegovom južnom dijelu. Ovo je rijetka vrsta.
Tabinjčić bodljaš / huj bodljaš (Benthocometes robustus).
(Tabinjčić bodljaš / huj bodljaš. Foto © DOP-University of the Azores. boldsystems.org)
Nastanjuje dubinu od 500 do 1000 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara. Ovo je rijedak stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu. Ova vrsta je slabo proučena.
Huj bijelac (Ophidion barbatum).
(Huj bijelac. Foto © Stefano Guerrieri. wikipedia.org)
Nastanjuje dubinu do 150 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara. Hrani se sitnim organizmima sa dna. Vodi noćni način života, a danju se skriva, zakopavajući se u pijesak. Ovo je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Huj mačinac / huj bradati (Ophidion rochei).
(Huj mačinac / huj bradati. Foto © Sergii Dibrova. flickr.com/photos/serg_dibrova)
Nastanjuje dubinu od 1 do 150 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 29,3 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Vodi noćni način života, a danju se skriva, zakopavajući se u pijesak. Ovo je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Huj mrki / huj mrkan (Parophidion vassali).
(Huj mrki / huj mrkan. Foto © Jaime E. Rodríguez. flickr.com/photos/112260846@N06)
Nastanjuje dubine do 200 metara. Drži se u blizini stjenovitog, pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara. Hrani se prstenastim crvima, rakovima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. Ovo je rijetka vrsta.