Kreveljke (Aulopiformes) – jedini rod, koji ulazi u sastav nadreda Cyclosquamata.
Nađeni ostaci svjedoče o tome da su se Cyclosquamata pojavili na našoj planeti u epohi perioda kasne krede, koji je počeo prije više od sto miliona godina, to jest u periodu kada se pojavila velika količina dinosaurusa. Neki današnji predstavnici roda kreveljki, kako izgledom, tako i svojim naučnim nazivima, potvrđuju svoje drevno porijeklo. Na primjer, najkrupnija riba ovog reda, iz porodice Alepisauridae, pod nazivom Alepisaurus ferox (eng. longnose lancetfish), dostiže dužinu veću od dva metra i težinu veću od 9 kilograma. Ova riba živi u tropskim i suptropskim vodama svih okeana, a u Jadransko more ne zalazi.
(Alepisaurus ferox. Foto © DireLobo. whatsthatfish.com)
Kreveljke imaju karakterističnu građu ždrijelnog luka, velika usta, karakteriše ih i odsustvo ribljeg mjehura, a takođe i to što su ove ribe hermafroditi.
U ranoj fazi razvoja neke vrste se toliko razlikuju od odraslih primjeraka, da su ih još do nedavno smatrali potpuno različitim ribama.
Kreveljke su stanovnici toplih voda, a takođe i voda umjerenih širina svih okeana. Ovaj red obuhvata 17 trenutno postojećih porodica, oko 45 rodova i više od 230 vrsta ribe.
Jedan od najpoznatijih predstavnika ovog reda je riba gušter (Synodus saurus).
(Gušter. “A Damsel in Distress”. Photo © Daniel Stassen. thescuttlefish.com)
U Jadranskom moru se može sresti 10 predstavnika iz 3 podreda i 6 porodica: podred Alepisauroidei, koji obuhvata porodicu Evermannelidae i porodicu Paralepididae, podred Chlorophthalmoidei, koji obuhvata porodicu Chlorophthalmidae i porodicu Ipnopidae, i podred Synodontoidei, koji obuhvata porodicu barjaktarki (Aulopidae) i kreveljki (Synodontidae).
Kopljozub (Evermannella balbo).
(Kopljozub. Foto © Robin McPhee & Mark McGrouther / NORFANZ Founding Parties. fishesofaustralia.net.au)
Ova riba živi na dubini od 100-1000 metara, obično od 400-1000 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 16,9 centimetara. Hrani se ribom. Stanovnik je južnog dijela Jadranskog mora.
Štukovčica batinica (Arctozenus risso).
(Štukovčica batinica. Foto © Alexei Orlov. fishbase.org)
Ova riba nastanjuje dubine do 2200 metara, obično do 200-1000 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 25 cm. Hrani se ribama i kozicama. Stanovnik je južnog dijela Jadranskog mora.
Štukovčica šipčica (Lestidiops sphyrenoides).
(Štukovčica šipčica. Foto © Elias Kyriakakis. fishbase.org)
Ova riba živi na dubini od 50-600 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 27 centimetara. Hrani se ribom, rakovima i planktonskim organizmima. Susreti sa ovom ribom zabilježeni su u južnom dijelu Jadranskog mora.
Barakuda dugačka / Štukovčica krezupka (Paralepis coregonoides).
(Barakuda dugačka/Štukovčica krezupka. Foto © trawlerphotos.co.uk)
Ova riba živi na dubini od 50-1032 metara, obično do 200-600 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara. Hrani se ribom, rakovima i planktonskim organizmima. Pojedinačni susreti se dešavaju u južnom dijelu Jadranskog mora. Ovo je rijetka vrsta.
Barakuda tanka (Paralepis speciosa).
(Barakuda tanka. Crtež © colapisci.it)
Ova riba živi na dubinama do 1000 metara. Dužina joj je oko 12 centimetara. Hrani se ribom, rakovima i planktonskim organizmima. Endemska je vrsta Sredozemnog mora, može se sresti u južnom dijelu Jadrana. Ovo je rijetka vrsta, koja je slabo izučena.
Mediteranska pauk riba (Bathypterois dubius).
(Mediteranska pauk riba. Foto © IEO. digitalarchives.tw)
Ovo je dubokovodna riba, koja preferira dno. Živi na dubini do 260-2800 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 20,5 centimetara. Hrani se rakovima i zooplanktonom. U Jadranskom moru pojedinačni susreti se dešavaju u njegovom južnom dijelu.
Zelenočica / Zelenočić (Chlorophthalmus agassizi).
(Zelenočica / Zelenočić. Foto © NOAA Photo Library. flickr.com/photos/noaaphotolib)
Ova riba živi na dubini do 50-1000 metara, nastanjuje područja u blizini muljevitog ili glinovitog dna. Često formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, uobičajena dužina je oko 20 centimetara. Hrani se beskičmenjacima sa dna. Rijedak je, ali stalan stanovnik Jadranskog mora.
Barjaktarka (Aulopus filamentosus).
(Barjaktarka. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Ova riba nastanjuje dno. Živi na dubini do 50-1000 metara, obično 100-200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 44 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrane se ribom i mekušcima-glavonošcima. Dosta rijedak je, ali stalni stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Oštrozubi morski gušter (Saurida undosquamis).
(Oštrozubi morski gušter. Foto © Baki Yokes. elreedy1.blogspot.com)
Ova riba živi na dubini do 1-350 metara. Drži se u blizini pješčanog ili muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara, ali češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se ribom, rakovima i drugim beskičmenjacima. Domovina ove ribe je Tihi okean, u reonu obala Malezije i Indonezije. Kroz Suecki kanal, ova riba je dospjela u Sredozemno more. Pojedinačni susreti su zabilježeni u Jadranu, u blizini Jonskog mora.
(Gušter. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Ova riba živi na dubini do 400 metara, obično do 20 metara. Drži se u blizini pješčanog ili pješčano-kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, ali češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Hrani se ribom i drugim životinjskim organizmima. Stalan je stanovnik priobalnih voda Jadranskog mora.