Za mnoge ribolovce predstavnici porodice pastrmki (Salmonidae) – su ribe, a sve ostalo što stanuje u morima, jezerima i rijekama je samo ihtiofauna, i ništa više. Ribe – to su samo pastrmke i tačka. Takav prilaz izaziva čuđenje, podsmijeh, uvažavanje – ali to je tako.
Crteži tih riba mogu se naći i na fragmentima pećinske umjetnosti predaka, i na grbovima administrativnih jedinica različitih država.
Neki ribolovni pravci su se pojavili zahvaljujući porodici pastrmki – odvojena kasta ljubitelja mušičarenja je primjer tome.
Današnji ihtiolozi u poslednje vrijeme mnogo toga mijenjaju, i prepravljaju postojeću klasifikaciju porodice pastrmki, kao što iskusni kockari prevrću špilove karti. adriaticnature, se naravno trudi da bude u toku događaja, ali ispratiti sve izmjene u taksonomiji riba – je posao naučnika, i mi ga možemo samo sa strane pratiti i to tada kada imamo priliku.
(Kalifornijska pastrmka. 2018. Dmitrii Potapov, ulje na platnu)
Porodica pastrmki je jedina porodica, koja ulazi u sastav reda lososa (Salmoniformes), koji, prema jednoj od klasifikacija pripada nadredu košljoriba protozrakoperki (Protacanthopterygii), koji obuhvata takođe redove Argentiniformes, čiji predstavnici žive u Jadranskom moru, štuke (Esociformes), koje žive u slatkim vodama Balkanskog i Apeninskog poluostrva i opornjače (Osmeriformes), koje nastanjuju druge regione.
Porodica pastrmki obuhvata podporodice pastrmke (Salmoninae), Coregoninae i Thymallinae. I po ovom pitanju sporovi naučnika se samo pojačavaju, jer je endemskih vrsta očigledno mnogo više nego što ih danas ima u klasičnim djelima ihtiologa. Ali, adriaticnature će se pridržavati priznatih klasifikacija, bez obzira na želju da sami nešto dopunimo ili prokomentarišemo.
U vodama, koje se nalaze na teritorijama zemalja, koje su svojim obalama u dodiru sa Jadranskim morem, žive sledeće vrste riba iz porodice pastrmki:
Velika ozimica (Coregonus lavaretus).
(Velika ozimica. Foto © russfishing.de)
Pelagička vrsta, koja živi u jatu. Maksimalna zabilježena dužina je 73 cm. Maksimalna težina je 10 kilograma. Hrani se planktonom rakova i sitnom ribom.
Introducirana vrsta, koja živi u jezerima Komo (Lario), Garlate, Lago-Mađore i drugim vodenim površinama sjevernog dijela Italije. Takođe je bila nastanjena u vodene površine Hrvatske, a tačnije u Perućko jezero.
Ova vrsta je unesena u Crveni spisak IUCN, kao ugrožena vrsta (VU).
(Coregonus candidus. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org)
Ovo je pelagička vrsta. Maksimalna zabilježena dužina je 32 cm. Hrani se planktonom rakova.
Endem je švajcarskih jezera Nojšatel i Bilskog. Naseljen je i trenutno i živi u jezerima Komo (Lario), Garlate, Lago-Mađore i drugim vodenim površinama sjevernog dijela Italije.
Ova vrsta je unesena u Crveni spisak IUCN, kao ugrožena vrsta (VU).
(Coregonus macrophthalmus. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org)
Ovo je pelagička vrsta. Maksimalna zabilježena dužina je 30 cm. Hrani se zooplanktonom i insektima.
Primarno, ovo je bila endemska vrsta Bodenskog jezera (Austrija, Njemačka, Švajcarska). Kasnije je bila naseljena i danas i živi u jezerima Komo (Lario), Lago-Mađore i u drugim vodenim površinama sjeverne Italije.
Sjeverna ozimica (Coregonus peled).
(Sjeverna ozimica. Foto © Andreas Hartl. fishbase.org)
Obitava u različitim slojevima vode u jezerima, posjećuje i oblasti vode ispred ušća. Maksimalna zabilježena dužina je 50 cm. Maksimalna težina je 5 kilograma. Hrani se zooplanktonom, organizmima, koji žive na dnu, larvama insekata, vodenim rastenjem, nekada kupi insekte sa površine vode.
Ova vrsta je bila naseljena u vode Hrvatske, tačnije u Perućko jezero, ali ipak podataka o uspješnoj aklimatizaciji i razmnožavanju u novim uslovima, poslije naseljavanja ove vodene površine – nema.
(Coregonus wartmanni. Foto © coco194. fotolia.com)
Ovo je jezerska pelagička vrsta. Živi na dubini do 60 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 50 cm. Hrani se planktonskim organizmima, insektima i sitnom ribom.
Primarno, ovo je bila endemska vrsta Bodenskog jezera (Austrija, Njemačka, Švajcarska), bila je naseljena i danas i živi u jezerima Komo (Lario), Lago-Mađore i u drugim vodenim površinama sjeverne Italije.
Lipljen (Thymallus thymallus).
(Lipljen. Foto © Lubomir Hlasek. hlasek.com)
Živi u rijekama sa tvrdim, kamenitim dnom, sa brzim tokom i vodom koja je bogata kiseonikom. Ova vrsta obitava u jatima. Maksimalna zabilježena dužina je 60 cm, dok se najčešće mogu sresti primjerci do 30 cm. Maksimalna težina je 6,7 kilograma. Hrani se insektima, nimfama, crvima, rakovima i sitnom ribom.
Ova riba je stanovnik predplaninskih i planinskih rijeka Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske.
Mladica / glavatica (Hucho hucho).
(Mladica / glavatica. Foto © Liquid Art. wikipedia.org)
Obitava u rijekema sa brzim tokom i vodom bogatom kiseonikom, preferira boravak u dubljim djelovima vode, koji su mirniji. Maksimalna zabilježena dužina je 150 cm, češće se mogu sresti primjerci do 70 cm. Maksimalna težina je 52 kilograma. Mlada riba se hrani beskičmenjacima, a odrasla – ribom, takođe amfibijama, reptilima, sitnim sisarima i vodenim pticama.
Ova riba je stanovnik predplaninskih i planinskih rijeka Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske. Bio je preduzet pokušaj njene aklimatizacije u Italiji.
Unesena u Crveni spisak IUCN kao vrsta, koja se nalazi u opasnosti od nestanka (EN).
Kalifornijska patrmka/pastrva (Oncorhynchus mykiss).
(Kalifornijska patrmka / pastrva. Foto © fisheyeguyphotography.com)
Ova riba je primarno bila endemska vrsta basena Tihog okeana, živi u rijekama sa brzim tokom i jezerima sa prohladnom vodom. Maksimalna zabilježena dužina je 122 cm, ali se češće mogu sresti primjerci do 60 cm. Maksimalna težina je 25,4 kilograma. Hrani se beskičmenjacima i ribama.
Ovo je invazivna vrsta, aklimatizovala se i živi u rijekama i jezerima Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore.
(Salmo carpio. Foto © ilmaredamare.com)
Ova riba je boravi na dubinama 100-200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 70 cm, ali se češće mogu sresti primjerci do 35 cm. Maksimalna težina je 5 kilograma. Hrani se prvenstveno zooplanktonom.
Endemska je vrsta jezera Garda (Italija), preduzimaju se pokušaji da se naseli i u druga jezera Italije.
Ova vrsta je unesena u Crveni spisak IUCN kao vrsta, koja se nalazi u kritičnom stanju (CR).
(Salmo aphelios. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org)
Maksimalna zabilježena dužina je 40 cm. Hrani se zooplanktonom i sitnom ribom. Drži se u blizini dna.
Ova riba je endemska vrsta istočnog dijela Ohridskog jezera (Albanija, Makedonija). Rijetka je vrsta.
(Salmo balcanicus. Foto © ittiofauna.org)
Maksimalna zabilježena dužina je 40 cm. Hrani se zooplanktonom i sitnom ribom.
Ova riba je endemska vrsta sjevero-zapadnog dijela Ohridskog jezera (Albanija, Makedonija), zalazi u predjele ispred ušća. Rijetka je vrsta.
Nalazi se na ivici iščeznuća zbog izgradnje brana na rijekama sa vještačkim uzgajalištima ove ribe.
adriaticnature se izvinjava zbog „restoranske“ fotografije balcanicus. Ali ovo je jedina dostupna kvalitetna fotografija, koju smo uspjeli da nađemo.
(Salmo cenerinus. Foto © J. Schoffmann. ittiofauna.org)
Ova riba boravi u rijekama sa brzim tokom i vodom bogatom kiseonikom. Maksimalna zabilježena dužina je 80 cm, ali se češće mogu sresti primjerci do 40 cm. Mlada riba se hrani vodenim insektima, beskičmenjacima i ribom.
Može se sresti u predplaninskim i planinskim rijekama sjevernog dijela Italije i južnog dijela Slovenije, u basenu rijeke Po (Italija), a takođe i u alpskim i subalpskim jezerima.
(Salmo cettii. Foto © Salvatore Delogu. ittiofauna.org)
Ova riba boravi u rijekama sa brzim tokom i vodom bogatom kiseonikom, a takođe i u nekim jezerima. Maksimalna zabilježena dužina je 40 cm. Hrani se uglavnom insektima, koji žive na dnu.
Rijedak je stanovnik južne i centralne Italije. Može se sresti u jezeru Posta Fibreno u rijeci Fibreno, u nekim rijekama regiona Emilija-Romana. Preduzimaju se pokušaji da se obnovi njena populacija u regionu Toskana (Italija). Ova riba naseljava i neke rijeke Sardinije i Korzike.
Unesena u Crveni spisak IUCN kao vrsta, koja je na bliska kritičnom stanju (NT).
Strun / Zubatak (Salmo dentex).
(Strun / Zubatak. Foto © marcony. varalicar.com)
Ova riba naseljava jezera i malo veće rijeke sa brzim tokom i vodom bogatom kiseonikom. Maksimalna zabilježena dužina je 88 cm. Hrani se organizmima, koje žive na dnu i ribom.
Rijedak je stanovnik donjeg dijela rijeke Neretve (Bosna i Hercegovina, Hrvatska), rijeke Cetine (Hrvatska), Hutovo Blato (Hrvatska, Bosna i Hercegovina), rijeke Morače i možda i rijeke Zete (Crna Gora), a u ove dvije rijeke dolazi iz Skadarskog jezera u jesnje-ljetnjem periodu (Crna Gora, Albanija), gdje zimuje u dubljim predjelima.
Primorska pastrmka/pastrva (Salmo farioides).
(Primorska pastrmka / pastrva. Foto © B. Delling. ittiofauna.org)
Ova riba boravi u rijekama sa brzim tokom i vodom bogatom kiseonikom. Maksimalna zabilježena dužina je 30 cm. Hrani se uglavnom beskičmenjacima, koji naseljavaju dno. Moguće je da je ova riba hibrid pravih starosjedilaca rijeka.
Rijedak je stanovnik rijeka u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
(Salmo fibreni. Foto © Johannes Schöffmann. fishbase.org)
Maksimalna zabilježena dužina je 19,5 cm. Hrani se insektima.
Ova riba je endemska vrsta manjeg jezera Posta Fibreno (provincija Frozinone, Lacio, Italija). Rijetko zalazi u njegove pritoke.
Ova vrsta je unesena u Crveni spisak IUCN, kao ugrožena vrsta (VU).
(Blatnjača. Foto © M.Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org)
Maksimalna zabilježena dužina je 100 cm. Ova riba je stanovnik basena Crnog mora, zbog čega obrazuje i morsku vrstu. Takođe formira i jezerske i rječne vrste. Hrani se beskičmenjacima i ribama.
U vodenim površinama Evrope je rijedak stanovnik. Nastanjen je uglavnom u rijeci Lim i Plavskom jezeru (Crna Gora).
Ohridska pastrmka/pastrva / letnica (Salmo letnica).
(Ohridska pastrmka / pastrva / letnica. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org)
Maksimalna zabilježena dužina je 76 cm. Maksimalna težina je 6,5 kilograma. Hrani se zooplanktonom i ribom.
Ova riba je endemska vrsta istočnog dijela Ohridskog jezera (Albanija, Makedonija), a zalazi i u pritoke jezera.
(Salmo lumi. Foto © visana.rs)
Maksimalna zabilježena dužina je 38 cm. Uglavnom se hrani zooplanktonom.
Ovo je rijetka vrsta, endem sjevernog i zapadnog dijela Ohridskog jezera (Albanija, Makedonija).
Pastrmka glavatica / Mramorasta pastrva (Salmo marmoratus).
(Pastrmka glavatica / Mramorasta pastrva. Foto © neretva-trout.blogspot.com)
Živi u rijekama sa brzim tokom, koje su bogate kiseonikom, a takođe se može sresti u jezerima, koja imaju pritoke. Maksimalna zabilježena dužina je 120 cm. Maksimalna težina je 50 kilograma. Hrani se zooplanktonom, insektima i ribama.
Ova riba je stanovnik sjevernih pritoka rijeke Po, a takođe basena rijeka Adiđe, Brenta, Pijava, Talmento i Livenca (Italija), basena rijeke Soča (Italija, Slovenija), basena rijeke Neretve (Bosna i Hercegovina, Hrvatska), basena rijeke Morače (Crna Gora) i Skadarskog jezera (Albanija, Crna Gora).
Južno balkanska pastrmka/pastrva (Salmo montenigrinus).
(Južno balkanska pastrmka/pastrva. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org)
Živi u djelovima rijeka sa brzim tokom, koji su bogati kiseonikom, često boravi u blizini manjih vodopada. Maksimalna zabilježena dužena je 26 cm. Hrani se zooplanktonom i insektima.
Ovo je endemska vrsta basena rijeke Morače (Crna Gora) i basena rijeke Neretve u njenom gornjem toku (Bosna i Hercegovina).
Mekousna pastrmka/pastrva / Jadranska pastrva (Salmo obtusirostris).
(Mekousna pastrmka/pastrva / Jadranska pastrva. Foto © ratschan.at)
Nastanjuje manje rijeke sa brzim tokom i vodom bogatom kiseonikom, obično se drži dubljih djelova. Formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 70 cm. Hrani se beskičmenjacima.
Ova riba je stanovnik predplaninskih i planinskih potoka Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore.
Unesena u Crveni spisak IUCN kao vrsta, koja se nalazi na granici nestanka (EN).
(Salmo ohridanus. Foto © Dragisa Mircevski. fishbase.org)
Maksimalna zabilježena dužina je 33,6 cm. Maksimalna težina je 685 grama. Hrane se beskičmenjacima, koi naseljavaju dno, zooplanktonom i sitnom ribom.
Endem je Ohridskog jezera (Albanija, Makedonija).
Ova vrsta je unesena u Crveni spisak IUCN, kao ugrožena vrsta (VU).
(Salmo peristericus. Foto © Johannes Schöffmann. fishbase.org)
Stanovnik je manjih rijeka sa brzim tokom i vodom bogatom kiseonikom. Maksimalna zabilježena dužina je 35 cm.
Ova riba je endem Prespanskog jezera (Albanija, Grčka, Makedonija).
Unesena u Crveni spisak IUCN kao vrsta, koja se nalazi na granici nestanka (EN).
(Salmo rhodanensis. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org)
Maksimalna zabilježena dužina je 80 cm. Hrani se besičmenjacima, ribama i amfibijama.
Ovoje rijetka vrsta, koja živi u rijeci Roji i njenim pritokama (Italija, Francuska).
(Salmo taleri. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org)
Maksimalna zabilježena dužina ove ribe je 30 cm. Hrani se uglavnom beskičmenjacima i insektima.
Rijedak je stanovnik gornjeg toka rijeke Zete, Morače i njihovih pritoka (Crna Gora).
Potočna ili jezerskapastrmka/pastrva (Salmo trutta).
(Potočna ili jezerska pastrmka/pastrva. Foto © Lubomir Hlasek. hlasek.com)
Mlađ ove ribe obitava u rijekama (takozvana „potočna pastrmka“), a odrasli primjerci žive u jezerima („jezerska pastrmka“) i priobalnom dijelu mara, na dubini do 28 metara, ali najčešće do 1-2 metra i premješta se u rijeke radi mriješćenja. Maksimalna zabilježena dužina je 140 cm, a najčešće se mogu sresti primjerci do 70 cm. Maksimalna težina je 50 kilograma. Hrani se insektima, mekušcima i ribama.
Stanovnik je jezera Albanije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Italije. Formira veliki broj podvrsta i oblika.
Visovačka pastrmka/pasrva (Salmo visovacensis).
(Visovačka pastrmka/pasrva . Foto © npkrka.hr)
Maksimalna zabilježena težina je 14 kilograma, a najćešće se mogu sresti primjerci do 2 kilograma. Hrani se insektima i ribama.
Ova vrsta je endem Visovačkog jezera i rijeke Krke (Hrvatska). Izdvajanje Visovačke pastrmke kao odvojene vrste do danas je pod znakom pitanja.
Zrmanjska pastrmka/pastrva (Salmo zrmanjaensis).
(Zrmanjska pastrmka/pastrva. Foto © marinko. bih-ribolov.com)
Ovo je endemska vrsta Zrmanjskog jezera (Hrvatska). Izdvajanje Zrmanjske pastrmke kao odvojene vrste do danas je pod znakom pitanja.
Jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus alpinus).
(Jezerska zlatovčica. Foto © LfL, IFI. destepti.ro)
Ova vrsta ima kako prolazne, tako i postojane vrste, koje stalno naseljavaju jezera i rijeke. Živi na dubinama do 70 metara, a obično se drži pri dnu. Maksimalna zabilježena dužina je 107 cm, mada se najčešće mogu sresti primjerci do 40 cm. Maksimalna težina je 15 kilograma. Hrani se planktonskim rakovima, postranicama, mekušcima, insektima i ribom.
Stanovnik je jezera i rjeđe rijeka Bosne i Hercegovine (Veliko Plivsko jezero i druga), Italije (vodene površine provincije Trento, oblasti Lombardija, jezero Lago-Mađore i druga), Slovenije (Bohinjsko jezero i druga), Crne Gore (Biogradsko jezero, Crno jezero i druga), Hrvatske (Plitvička jezera i druga). Invazivna je vrsta.
Potočna zlatovčica (Salvelinus fontinalis).
(Potočna zlatovčica. Foto © Lubomir Hlasek. hlasek.com)
Živi u prohladnim rijekama i potocima, sa vodom bogatom kiseonikom, a takođe u malim i srednjim jezerima. Neki oblici ove ribe mogu da se spuste i do mora. Maksimalna zabilježena dužina je 86 cm, a najčešće se mogu sresti primjerci do 30 cm. Maksimalna težina je 8 kilograma. Hrani se crvima, rakovima, insektima, mekušcima, ribama i amfibijama.
Stanovnik je rijeka i jezera Albanije, Bosne i Hercegovine (gornji tok rijeke Bosne i druge), Italije (vodene površine oblasti Dolina Aoste, Lombardija, provincije Trento i Balcano i druge), Slovenije (pritoke rijeke Save i druge), Crne Gore (bila je naseljena u Skadarsko jezero, ali nema podataka o njenoj uspješnoj aklimatizaciji), Hrvatske (Plitvička jezera, pritoke rijeke Neretve). Invazivna je vrsta.
(Salvelinus umbla. Foto © H. Chaumeton, A. Mondadori. ittiofauna.org)
Ova vrsta nastanjuje visokoplaninske rijeke. Maksimalna zabilježena dužina je 75 cm. Hrani se insektima, rakovima, ribom i drugom faunom sa dna.
Stanovnik je jezera provincije Trentino – Alto Adiđe, oblasti Lombardija i drugih (Italija).