Isto kao što su donedavno red riba Gobiiformes smatrali podredom reda Perciformes, tako je i red Blenniiformes tek nedavno postao samostalan, i sada pripada skupini Ovalentaria. Ali nećemo duboko zalaziti u pitanja klasifikacije, i kao i obično razmotrićemo ih u onom dijelu članaka, gdje se govori o ribama iz porodice Perciformes.
(Dubinska babica. Crtež © dic.academic.ru)
Predstavnici reda Blenniiformes su uglavnom sitne ribe, koje žive blizu dna. Imaju dosta velike oči i usta, izgledom malo podsjećaju na neke ribe iz reda Gobiiformes. Ovo su većinom usamljene ribe. Uglavnom žive u morskoj vodi, ipak neke od ovih vrsta se mogu sresti i u slankastim i slatkim djelovima mora i vodenih površina.
Najkrupniji predstavnici ovog reda su Heterostichus rostratus iz porodice Clinidae, koji stanuje blizu zapadne obale Sjeverne Amerike, i dostiže dužinu više od 60 centimetara.
(Heterostichus rostratus. Foto © Steven Sennikoff. inaturalist.org)
Red Blenniiformes obuhvata više od 930 vrsta ribe iz 6 porodica. U Jadranskom moru živi 16 predstavnika porodice Blenniidae, 1 predstavnik porodice Clinidae i 3 predstavnika porodice Tripterygiidae:
Babica kokošica (Aidablennius sphynx).
(Babica kokošica. Foto © Stefano Guerrieri. naturamediterraneo.com)
Boravi u priobalnoj zoni, drži se u blizini kamenitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 8 centimetara. Hrani se algama i beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Dubinska babica (Blennius ocellaris).
(Dubinska babica. Foto © Gianni Neto. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 10-40o metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara. Vodi noćni način života. Hrani se račićima i crvima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica penjačica (Coryphoblennius galerita).
(Babica penjačica. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Boravi u priobalnoj zoni, skrivajući se pod kamenjem. Maksimalna zabilježena dužina je 7,6 centimetara. Hrani se račićima i algama. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica buljooka (Lipophrys trigloides).
(Babica buljooka. Foto © Circolo Attività Subacquee Chieri. casc.it)
Boravi u priobalnoj zoni. Sakriva se u pukotinama stijena. Maksimalna zabilježena dužina je 13 centimetara. Hrani se algama i beskičmenjacima. Vodi noćni način života. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Babica jadranska (Microlipophrys adriaticus).
(Babica jadranska. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 5 metara. Boravi u priobalnoj zoni. Sakriva se u pukotinama stijena. Maksimalna zabilježena dužina je 5 centimetara. Hrani se algama i beskičmenjacima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, koji se češće može sresti u njegovom južnom dijelu.
Babica žutoobrazna (Microlipophrys canevae).
(Babica žutoobrazna. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 2 metara. Boravi u priobalnoj zoni. Sakriva se u pukotinama stijena. Maksimalna zabilježena dužina je 7,5 centimetara. Hrani se algama i beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica rupičarka (Microlipophrys dalmatinus).
(Babica rupičarka. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 1-2 metara. Boravi u priobalnoj zoni. Sakriva se u pukotinama stijena. Maksimalna zabilježena dužina je 4,1 centimetara. Hrani se algama i zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica crnoglava (Microlipophrys nigriceps).
(Babica crnoglava. Foto © Antonello Cau. aiam.info)
Nastanjuje dubine do 6 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 4,3 centimetara. Hrani se algama i beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica mrkulja / slingurica mrkulja (Parablennius gattorugine).
(Babica mrkulja. Foto © Paul Newland. marlin.ac.uk)
Nastanjuje dubine od 3-32 metara. Drži se u blizini kamenitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 17 centimetara. Hrani se rakovima, crvima i mekušcima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica jelenka / slingurica bljedica (Parablennius incognitus).
(Babica jelenka. Foto © Roberto Pillon. fisbase.org)
Nastanjuje dubine do 2 metara. Drži se u blizini obale. Sakriva se u pukotinama stijena. Maksimalna zabilježena dužina je 5,8 centimetara. Hrani se algama i beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica prugasta (Parablennius rouxi).
(Babica prugasta. Foto © Marco Boncompagni. marcoboncompagni.it)
Nastanjuje dubine do 42 metara. Drži se u blizini šljunkovitog i kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 8 centimetara. Hrani se zooplantom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, koji se češće može sresti u njegovom južnom dijelu.
Babica balavica (Parablennius sanguinolentus).
(Babica balavica. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 1 metara. Drži se blizu nitastih algi. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 12,5 centimetara. Hrani se uglavnom algama. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica babaroga (Parablennius tentacularis).
(Babica babaroga. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 3-15 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara. Hrani se algama i beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica kolombatovićeva (Parablennius zvonimiri).
(Babica kolombatovićeva. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 6-12 metara. Boravi u rupama i pećinama na kamenitim obalama. Maksimalna zabilježena dužina je 7 centimetara. Hrani se beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Babica zebrica (Salaria basilisca).
(Babica zebrica. Foto © medi-sea.blogspot.com)
Nastanjuje dubine od 2-15 metara. Drži se u blizini kamenitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 18 centimetara. Hrani se beskičmenjacima. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Babica kukmašica (Salaria pavo).
(Babica kukmašica. Foto © Stefano Guerrieri. en.wikipedia.org)
Živi u priobalnoj zoni. Maksimalna zabilježena dužina je 13 centimetara. Hrani se algama i beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Glavoperčić (Clinitrachus argentatus).
(Glavoperčić. Foto © Circolo Attività Subacquee Chieri. casc.it)
Živi u priobalnoj zoni. Maksimalna zabilježena dužina je 10 centimetara. Hrani se beskičmenjacima. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Žuti pjevčić / peteroprugi pjevčić (Tripterygion delaisi).
(Žuti pjevčić / peteroprugi pjevčić. Foto © Fabio Vitale. naturamediterraneo.com)
Nastanjuje dubine do 40 metara. Boravi u poplavljenim pećinama i pećinama na kamenitim obalama. Maksimalna zabilježena dužina je 8,9 centimetara. Mužjaci u toku bračnog perioda imaju jače boje od ženki. Hrani se beskičmenjacima.
(Muški primjerak žutog pjevčića / peteroprugog pjevčića. Foto © webplongee.com)
Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Pjevčić sićušni (Tripterygion melanurum).
(Pjevčić sićušni. Foto © Jure Mioèiæ-Stošiæ. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 12 metara. Boravi u poplavljenim pećinama i pećinama na kamenitim obalama. Maksimalna zabilježena dužina je 5,3 centimetara. Hrani se beskičmenjacima. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Pjevčić oštronosić (Tripterygion tripteronotum).
(Pjevčić oštronosić. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 6-12 metara. Drži se u blizini kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 8 centimetara. Mužjaci u toku bračnog perioda imaju jače boje od ženki. Hrani se beskičmenjacima.
(Muški primjerak pjevčića oštronosića. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.