Škarpinke (Scorpaeniformes) su jedan od pet najvećih redova košljoriba iz nadreda tvrdoperki, koje obuhvataju u zavisnosti od različitih naučnih klasifikacija – od 26 do 35 porodica i više od 1300 vrsta.
(„Mrtva priroda sa škarpunom“ – nepoznati španski umjetnik, 17. vijek. lotsearch.de)
Ribe iz reda škarpinki su većinom mesojedi, hrane se rakovima i ribama. Oko 60 vrsta nastanjuju slatke vode. Do nedavno se riba Pseudoliparis amblystomopsis iz porodice Liparidae smatrala ribom, koja može da živi na najvećoj dubini i predstavnik ove vrste riba je bio nađen na više od 7700 metara dubine. 2014. godine na dubini od 8145 metara je nađena i još jedna vrsta iz porodice Liparidae, ali do danas nije naučno opisana.
(Pseudoliparis amblystomopsis. 3D-model Łukasz Markiewicz, Awiszaj Hadari. 10tons.dk)
Najsitnije ribe ovog reda su vrste, koje pripadaju porodici Aploactinidae ili velvetfish, i koje mogu dostići dužinu od 2 centimetra, a najkrupnija riba iz ovog reda je Ophiodon elongatus. Ova riba je endem sjevero-istočnog dijela Tihog okeana i može da poraste u dužinu više od metar ipo.
U Jadranskom moru se može sresti 6 predstavnika porodica iz reda škarpinki: Sebastidae, Scorpaenidae, Triglidae, Dactylopteridae, Peristediidae i Cyclopteridae. Takođe, u slatkovodnim površinama zemalja, koje izlaze na obale Jadranskog mora, žive predstavnici porodice Cottidae.
Porodicu Sebastidae čine ribe, koje nastanjuju tropska, subtropska i umjerena mora Indijskog, Tihog i Atlantskog okeana. Većina tih riba nastanjue dno i pravi zasjede. Sve ove vrste imaju otrovne bodlje u leđnom, analnom i trbušnim perajima. Od svih 1300 vrsta iz ove porodice u Jadranskom moru se može sresti samo jedna:
Bodečnjak veliki / Jauk (Helicolenus dactylopterus).
(Bodečnjak veliki / jauk. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 50-1100 metara, a obično 150-600 metara. Drži se u blizini muljevitog i pješčanog dna, Maksimalna zabilježena dužina je 47 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je 1,6 kilograma. Hrani se rakovima, ribom, glavonošcima i bodljikašima. Stalan je, ali rijedak stanovnik južnog dijela Jadranskog mora. U bodljama leđnog peraja sadrži otrov, koji izaziva prilikom uboda jak bol, a kasnije su moguće i ozbiljne komplikacije. Otrov se uništava prilikom termičke obrade.
Predstavnici porodice Scorpaenidae su pretežno stanovnici mora. Ova porodica obuhvata neke od najotrovnijih riba na svijetu. Većina njih nastanjuje morsko dno i pravi skrovišta. Svi predstavnici ove porodice u leđnom peraju imaju otrovne bodlje. Klasifikacija ovih riba kod naučnika izaziva sporove. Prema različitim verzijama ova porodica obuhvata između 220 i 390 vrsta riba. U Jadranskom moru se može sresti šest predstavnika ove porodice.
Ružičasta škrpina / Crvena škarpina (Scorpaena elongata).
(Ružičasta škrpina / сrvena škarpina. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 75-800 metara, a obično od 100-600 metara. Drži se blizine stjenovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrane se ribom, gamborima i drugim beskičmenjacima sa dna. Ovo je stalan stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu. Rijetka je vrsta. U bodljama leđnog peraja sadrži otrov, koji izaziva prilikom uboda jak bol, a kasnije su moguće i ozbiljne komplikacije. Otrov se uništava prilikom termičke obrade.
Bodeč mali (Scorpaena loppei).
(Bodeč mali. Foto © reservasmarinas.net)
Nastanjuje dubine do 50-200 metara i drži se pješčanog, muljevitog i dna pokrivenog sitnim pijeskom. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara, a uobičajena dužina je do 10 centimetara. Hrani se rakovima. Zabilježeni su rijetki susreti sa ovom ribom u južnom dijelu Jadranskog mora. Ovo je rijetka vrsta. U bodljama leđnog peraja sadrži otrov, koji izaziva prilikom uboda jak bol, a kasnije su moguće i ozbiljne komplikacije. Otrov se uništava prilikom termičke obrade.
Bodečnjak ili bodečnjak mali (Scorpaena maderensis).
(Bodečnjak ili bodečnjak mali. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 20-40 metara. Drži se blizine stjenovitog dna, pored vodenog rastinja. Maksimalna zabilježena dužina je 14 centimetara. Češće se mogu sresti primjerci do 10 centimetara. Hrani se sitnom ribom i rakovima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu. Ovo je rijetka vrsta. U bodljama leđnog peraja sadrži otrov, koji izaziva prilikom uboda jak bol, a kasnije su moguće i ozbiljne komplikacije. Otrov se uništava prilikom termičke obrade.
Škrpinica / Škarpinica (Scorpaena notata).
(Škrpinica / škarpinica. Foto © Fabio Crocetta. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 10-700 metara, drži se stjenovitog dna i uglavnom u blizini obale. Maksimalna zabilježena dužina je 24 centimetra, a češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrani se rakovima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. U bodljama leđnog peraja sadrži otrov, koji izaziva prilikom uboda jak bol, a kasnije su moguće i ozbiljne komplikacije. Otrov se uništava prilikom termičke obrade.
Škrpun / Škarpun (Scorpaena porcus).
(Škrpun / škarpun. Foto © Achille De Sanctis. fisbase.org)
Nastanjuje dubine do 800 metara. Ovo je usamljena vrsta, drži se u blizini stjenovitog i kamenitog dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 27 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 15 centimetara. Maksimalna težina je 870 grama. Hrani se sitnom ribom, rakovima i drugim beskičmenjacima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. U bodljama leđnog peraja sadrži otrov, koji izaziva prilikom uboda jak bol, a kasnije su moguće i ozbiljne komplikacije. Otrov se uništava prilikom termičke obrade.
Škrpina / Škarpina (Scorpaena scrofa).
(Škrpina / škarpina. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 20-500 metara, a obično do 150 metara. Ovo je usamljena vrsta, drži se u blizini stjenovitog, kamenitog dna i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 3 kilograma. Hrani se ribom, rakovima i mekušcima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. U bodljama leđnog peraja sadrži otrov, koji izaziva prilikom uboda jak bol, a kasnije su moguće i ozbiljne komplikacije. Otrov se uništava prilikom termičke obrade.
Triglidae su porodica, koja obuhvata oko 125 vrsta ribe. Ovo su stanovnici morskog dna, koji se mogu sresti na dubinama do 200 metara. Dužine većine vrsta ove porodice ne prelazi 40-50 centimetara, težina – više od 5 kilograma. Većina vrsta ima grudna peraja, koja podsjećaju na krila. Zahvaljujući bubnom mišiću, koji skraćujući se udara u riblji mjehur riba, ove ribe, kada ih uhvatite mogu da proizvode prilično glasne zvuke, koji podsjećaju na kreketanje žaba. Šest donjih kraka grudnih peraja, po tri sa obje strane, predstavljaju pokretne izrasline, koje ove ribe koriste za kretanje po dnu u potrazi za hranom. Osam predstavnika ove porodice se mogu sresti u Jadranskom moru:
Kokot beli (Chelidonichthys cuculus).
(Kokot beli. Foto © nightfly. ispotnature.org)
Nastanjuje dubine do 15-400 metara, a obično od 30-250 metara. Drži se pješčanog i kamenitog dna sa sitnim pijeskom. Nekada formira jata. Maksimalna zabilježena dubina je 50 centimetara. Češće se mogu sresti primjerci od oko 20 centimetara. Hrani se rakovima i drugim beskičmenjacima i sitnom ribom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Lastavica balavica (Chelidonichthys lucerna).
(Lastavica balavica. Foto © Luc Viatour. commons.wikimedia.org)
Nastanjuje dubine između 20-318 metara, drži se blizu pješčanog, muljevitog i glinovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 75 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 6 kilograma. Hrani se ribom, rakovima i mekušcima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Kokot barjaktar (Chelidonichthys obscurus).
(Kokot barjaktar. Foto © Marco Cruscanti. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 170 metara. Drži se blizu pješčanog i muljevitog dna, blizu kamenja. Maksimalna zabilježena dubina je 34 centimetra. Hrani se rakovima i drugima beskičmenjacima sa dna, sitnom ribom. Stalan je i rijedak stanovnik Jadranskog mora. Češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Kokot sivac / Sivi kokot (Eutrigla gurnardus).
(Kokot sivac / sivi kokot. Foto © Olve Utne. alnakka.net)
Nastanjuje dubine između 10-340 metara, obično između 10-150 metara. Drži se u blizini pješčanog, kamenitog i rjeđe muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrane se gamborima, rakovima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Kokotić oštruljić (Lepidotrigla cavillone).
(Kokotić oštruljić. Foto © A.M. Arias. ictioterm.es)
Nastanjuje dubine između 100-190 metara. Drži se u blizini pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrani se sitnim organizmima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Kokotić (Lepidotrigla dieuzeidei).
(Kokotić. Foto © Rafael Bañón. colapisci.it)
Nastanjuje dubine između 60-600 metara, a obično između 60-200 metara. Drži se u blizini pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrani se rakovima. U Jadranskom moru su zabilježeni rijetki susreti. Ovo je rijetka i maloizučena vrsta.
Lastavica prasica (Trigla lyra).
(Lastavica prasica. Foto © Jeff Dubosc. allfishes.net)
Nastanjuje dubine između 100-700 metara, a obično između 150-400 metara. Drži se u blizini muljevitog i pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se gamborima i rakovima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Lastavica glavulja (Trigloporus lastoviza).
(Lastavica glavulja. Foto © Zelislav Rudolf “Zelko” Slamaj. flickr.com/photos/zelko_slamaj)
Nastanjuje dubine između 10-150 metara, obično do 40 metara. Drži se u blizini stjenovitog i pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci oko 15 centimetara. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Dactylopteridae je porodica, čiji su predstavnici po spoljašnjem izgledu slični svojim rođacima iz porodice Triglidae. Mada su poslednja naučna istraživanja, koja se temelje na formuli DNK, dokazala njihovu posebnost. Obuhvata 7 vrsta, od kojih jedan živi u Jadranskom moru:
Kokot letač (Dactylopterus volitans).
(Kokot letač. Foto © Stefano Guerreri. salentosommerso.it)
Nastanjuje dubine između 1-100 metara. Drži se pješčanog, muljevitog i kamenito-muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 38 centimetara. Maksimalna težina je 1,8 kilograma. Hrani se rakovima sa dna, takođe sitnom ribom. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora I može se sresti u njegovom južnom dijelu.
Porodica Peristediidae obuhvata oko 50 vrsta ribe, od kojih najkrupnije dostižu dužinu od 40 centimetara, a srednja dužina varira od 15 do 20 centimetara. Karakteristika, koja ih izdvaja u odnosu na druge su dvije koštane bodlje, koje se nalaze iznad usta, gledaju naprijed i podsjećaju na manje vile. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:
Turčin (Peristedion cataphractum).
(Turčin. Foto © Massimiliano Marcelli. commons.wikimedia.org)
Nastanjuje dubine između 50-850 metara, a obično do 150 metara. Ovo je vrsta, koja formira jata. Drći se blizine muljevitog i kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 18 centimetara. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, a češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Cyclopteridae su mala porodica, koja obuhvata oko 30 vrsta ribe. Nastanjuje i umjerene i hladne vode sjeverne zemljine polulopte. Imaju sferičan oblik tijela, bez krljušti i pokriveno koštanim pločicama I manjim bodljama. Mogu se sresti na dubinama do 1700 metara. U Jadranskom moru je zabilježen jedan jedini susret sa ovim predstavnikom porodice:
Krgavi prasac (Cyclopterus lumpus).
(Krgavi prasac. Foto © Joachim S. Müller. flickr.com/photos/joachim_s_mueller)
Nastanjuje dubine do 870 metara, a obično 50-150 metara. Kada je noć – drži se u blizini dna, a kada je dan – podiže se bliže ka površini. Maksimalna zabilježena dužina je 61 centimetar. Maksimalna težina je 9,5 kilograma. Hrani se rebronošama, meduzama, sitnim rakovima, mnogočetinašima, jajašcima i sitnom ribom. U Jadranskom moru je zabilježen jedan slučaj sa ovom ribom u zalivu Molunat, koji se nalazi u južnom dijelu Hrvatske 2004.godine. Moguće da je on dospio u Jadransko more preko balastnih voda brodova.
Predstavnici porodice Cottidae su rasprostranjeni po cijelom svijetu i žive kako u slanim, tako i u slatkim vodama. Dimenzije ovih riba variraju od 5 centimetara do jednog metra u dužinu i težine 14 kilograma (Scorpaenichthys marmoratus), a uobičajene dimenzije ovih riba su oko 10 centimetara u dužinu. U samom Jadranskom moru nema predstavnika ove porodice, ali u slatkim vodama zemalja, koje izlaze na obale Jadrana žive tri predstavnika ove porodice.
(Peš. Foto © Lubomir Hlasek. hlasek.com)
Nastanjuje male i srednje rijeke sa hladnom i prozračnom vodom i brzim tokom. Maksimalna zabilježena dužina je 18 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 10 centimetara. Hrane se sitnim beskičmenjacima sa dna. Ova riba je stanovnik voda sjevernog dijela Italije i voda dunavskog basena Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore.
(Cottus metae. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org)
Nastanjuje potoke i male rijeke sa čistom vodom. Maksimalna zabilježena dužina je 9,7 centimetara. Hrani se beskičmenjacima sa dna. Ovo je endem rijeke Save sa područja Slovenije.
(Cottus scaturigo. Foto © Jörg Freyhof. arkive.org)
Nastanjuje potoke sa hladnom vodom. Maksimalna zabilježena dužina je 6 centimetara. Hrani se beskičmenjacima sa dna. Endemska je vrsta rijeke Timava, Koja se nalazi sjeverno od grada Trsta u Italiji. Ova riba je unesena u Crveni spisak IUCN kao ugrožena vrsta (VU).