Iako se sa osnovnim informacijama o Jadranskom moru možemo upoznati iz mnoštva izvora, bilo bi u najmanju ruku neozbiljno sa naše strane da se bar malo ne osvrnemo na ovu temu, na stranicama adriaticnature.
Jadransko je more poluzatvorenog tipa. Inače, ono je dio velikog Sredozemnog mora. Geografski, ono se nalazi između Apeninskog i Balkanskog poluostrva. Obala Jadrana podijeljena je između Italije (1250 km), Slovenije (47 km), Hrvatske (1774 km), Bosne i Hercegovine (21 km), Crne Gore (249 km) i Albanije (396 km). Širina mora varira od 93 do 22 km.
(Jadransko more blizu grada Palasë, Albanija. Foto © adriaticnature)
Na jugoistoku, preko Otrantskih vrata (moreuza), Jadransko more sjedinjuje se sa Jonskim morem. Tu nevidljivu granicu između Jadranskog i Jonskog mora moguće je zamisliti kao liniju, koja polazi od jezera Butrinti u Albaniji, preko kanala Vivari (koji nekad nosi naziv rijeka Butrinti), do rta Karagol na grčkom ostrvu Kerkira (Krf), produžujući dalje preko rta Cipola (Cape Kefali) na drugom kraju istog ostrva, pa do rta Santa Marija di Laeuca na samom jugu Italije.
Površina Jadranskog mora je 144 000 km2. Geografski ono je podijeljeno na Sjeverni, Centralni (Središnji) i Južni Jadran. Sejverni Jadran je najplići dio Jadranskog mora. U ovom dijelu dubina Jadranskog mora rijetko prelazi granicu od 100 metara. Srednja dubina Centralnog Jadrana iznosi 259,9 metara, dok je Južni dio sa tačkom od 1233 metra dubine – najdublji dio Jadranskog mora.
(Jadransko more. Crna Gora. Foto © adriaticnature)
Jadransko more ima preko 1300 ostrva, a većina njih se nalazi uz duž hrvatske obale, među kojima su najveća: Krk, Cres, Hvar, Brač, Pag i Korčula.
Salinitet Jadranskog mora je nešto niži nego Sredozemnog, iz razloga što se u Jadransko more uliva trećina od ukupnog broja slatkih voda, koje se ulivaju u Sredozemlje. Glavne rijeke koje se ulivaju u Jadran su: Po, Soča, Krka, Neretva, Drim, Bojana i Vjosa. Osim rijeka koje se ulivaju u Jadransko more, slatka voda do njega dolazi putem bezbrojnih podzemnih izvora. Po procjenama naučnika, upravo oni daju 29% slatke vode koja je prisutna u Jadranskom moru.
Temperatura površinskog sloja vode u Jadranu iznosi od 12-14˚ Celzijusa zimi, do 22-30˚ Celzijusa u toku ljeta. U sjevernom dijelu zapadne jadranske obale, u toku zime, temperatura vode može se spustiti i do 9˚ Celizijusa.
(Boka kotorska. Foto © adriaticnature)
Klima na Jadranu ima obrise Sredozemne klime, ali se od iste dosta razlikuje. Za Jadran su karakteristični lokalni vjetrovi kao Bura i Sirocco/Jugo (koji se naravno zovu Bura i Jugo na istočnoj obali). Bura donosi hladni i suvi kontinentalni vazduh, i dostiže maksimalnu brzinu u blizini gradova Trst (Italija), Senj i Split (Hrvatska) koja iznosi i do 50 m u sekundi. A Jugo donosi vlažni i topli vazduh, često pomiješan sa pijeskom iz Sahare, koji zajedno sa kišom pokriva zemlju.
Ljetom je na obalama Jadranskog mora uglavnom suvo i sunčano vrijeme sa jako izraženim povjetarcem, koji rijetko prelazi u povremene oluje. Zime su oblačne i kišne, sa skoro 70% ukupnih godišnjih padavina.
Plima i osjeka na Jadranskom moru su neznatne, razlika u nivou vode je najviše 1,4 metra, a uglavnom iznosi oko 30 cm.
(Glavni pravci struja u Jadranskom moru. en.wikipedia.org)
Pretpostavlja se da se sav obim vode Jadranskog mora kroz Otrantska vrata obnovi za 3,4+-0,4 godine, što predstavlja veoma kratak vremenski period. Poređenja radi, da bi se obnovila (procirkulisala) sva voda Crnog mora potrebno je da prođe oko 500 godina.
Jadransko more je dom za oko 450 vrsta riba. Neke od njih dostižu dužinu od svega nekoliko desetina milimetara, dok druge ribe dosežu dužinu i po nekoliko metara. Na stranicama adriaticnature biće riječi o svim jadranskim predstavnicima životinja, koji pripadaju podvrsti vodenih kičmenjaka.
U ovom informacionom dijelu adriaticnature podsjetiće vas na klasifikaciju ribljih vrsta, kako bi se lakše mogli orjentisati u bogatstvu jadranskog podvodnog svijeta.
(Figura tanjand.livejournal.com)
Danas se u svjetskim vodama mogu naći 3 klase riba: Rušljoribe-Hrskavičnjače (Chondrichthyes), Sarkopterigije-Mesoperke (Sarcopterygii) i Zrakoperke (Actinopterygii). Mesoperke i Zrakoperke su pak objedinjene u nadklasu Košljoriba (Osteichthyes).
Rušljoribe–Hrskavičnjače (Chondrichthyes) – su druga po brojnosti klasa riba. Njeni najpoznatiji predstavnici su nadred Ajkule (Selachii) i nadred raže-poligače (Batoidea), koje su inače pripadnici podklase Prečnoustih (Elasmobranchii). Manje poznati pripadnici rušljoriba, ali koje takođe srećemo u Jadranskom moru, su ribe pripadnici reda Himera (Chimaeriformes) – podklasa Cjeloglavki (Holocephali).
Sarkopterigije–Mesoperke (Sarcopterygii) – su najmalobrojnija klasa riba i ne obitavaju u Jadranskom moru.
Zrakoperke (Actinopterygii) – najbrojnija klasa riba i njoj pripada skoro 95% svih poznatih vrsta riba. Ali ipak, Zrakoperke se takođe dijele na dvije podklase: Štitonoše (Chondrostei), kojem pripadaju i svima dobro poznate Jesetrovke (Acipensetriformes); Mnogoperke (Polypteriformes) – kojih nema u Jadranskom moru i podklasa Novoperke (Neoptergyii). Novoperkama će u stvari biti posvećeno najviše pažnje na stranicama adriaticnature.
Novoperke, se opet dijele na dvije infraklase: Holostei (Holostei), kojih u Jadranskom moru nema i Prave Koštunjače (Teleostei).
Klasifikacija Pravih Koštunjača je zaista mnogobrojna, i ovdje ćemo se baviti samo onim njihovim nadredovima i redovima, koji obitavaju u Jadranskom moru.
Nadredu Elopomorpha pripadaju redovi: Notacanthiformes i Anguilliformes.
Nadredu Clupeomorpha pripada red Clupeiformes.
Nadred Protacanthopterzgii obuhvata redove: Argentiniformes, Salmoniformes i Osmeriformes.
Nadredu Stenopterygii pripada red Stomiiformes.
Nadredu Cyclosquamata pripada red Aulopiformes.
Nadredu Scopelomorpha pripada red Myctophiformes.
Nadredu Lampiridiomorpha pripada red Lampiriformes.
Nadredu Paracanthopterygii pripadaju redovi: Gadiformes i Zeiformes.
Dok nadredu Achantopterygii pripadaju sledeći redovi: Mugiliformes, Atheriniformes, Cyprinodontiformes, Beloniformes, Beryciformes, Gobiesociformes, Gasterosteiformes, Syngnathiformes, Tetraodontiformes, Scorpaeniformes, Ophidiiformes, Lophiiformes, kao i red Perciformes.