Stenopterygii – nadred je košljoriba, koje žive u morskoj vodi. Obuhvataju 2 reda – Ateleopodiformes i Stomiiformes. Predstavnici ovog drugog reda žive u Jadranskom moru.
(Crtež američkog prirodnjaka i ribolovca – Čarls Fridriha Holdera, 1851–1915).
Stomiiformes – red dubokovodnih morskih plavih riba. Žive na dubinama do 4500 m. Praktično svi predstavnici ovog reda su grabljivice.
Veoma su rasprostranjene u svjetskim vodama, od subtropskih i umjerenih, do subarktičkih i čak antarktičkih.
Neke vrste formiraju tako velika jata, što može da oteža određivanje dubine uz pomoć sonara, stvarajući efekat „lažnog dna“.
Red Stomiiformes obuhvata oko 4000 vrsta. Najmanji predstavnik je Valenciennellus tripunctulatus, stanovnik Jadranskog mora. Njena maksimalna dužina čini 3.5 cm. Najveći – Opostomias micripnus, koji raste do pola metra u dužinu, živi u Atlantskom, Indijskom i Tihom okeanu.
(Opostomias micripnus. Foto © K. Parkinson / NORFANZ Founding Partners. fishesofaustralia.net.au)
Osim originalne spoljašnjosti i isto takvih naziva, koje su im dali ihtiolozi, svi predstavnici ove porodice (osim jednog) imaju fotofore – organe za osvjetljavanje koje imaju neke morske životinje, prvenstveno ribe i mekušaci.
Tokom dana Stomiiformes se nalaze u dubokim slojevima vode, a sa nastupanjem sumraka podižu se bliže površini u potrazi za sitnom ribom i planktonom beskičmenjaka, koje love. Sa početkom svitanja spuštaju se nazad u dubinu.
Ovaj red obuhvata i podred Gonostomatoidei sa dvije porodice: Gonostomatidae i Sternoptychidae, takođe i podred Phosichthyoidei, sa dvije porodice Phosichthyidae i Stomiidae.
U Jadranskom moru živi 11 vrsta reda Stomiiformes iz sve 4 porodice:
Nosočica bleda (Cyclothone braueri).
(Nosočica bleda ili nosočica bljedica. Foto © Francesco Costa. colapisci.it)
Živi na dubinama 10-2000 m, obično 200-900 m. Maksimalna zabilježena dužina je 3,8 cm. Hrani se zooplanktonom. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
Nosočica mrka (Cyclothone pygmaea).
(Nosočica mrka ili nosočica mrkulja. Foto © Francesco Costa. colapisci.it)
Živi na dubinama 500-1000 m. Maksimalna zabilježena dužina je 3,5 cm, češće se susreću primjerci do 2 cm. Hrani se zooplanktonom. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
Biseran (Gonostoma denudatum).
(Biseran. Foto © Alberto Monteleone. colapisci.it)
Živi na dubinama 100-700 m. Maksimalna zabilježena dužina je 14 cm. Hrani se zooplanktonom. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
Trbobrošic (Maurolicus muelleri).
(Trbobrošic ili trbobrošić plosac. Foto © Erling Svensen. fishbase.org)
Živi na dubinama 271-1524 m, obično 300-400 m. Maksimalna zabilježena dužina je 8 cm, češće se susreću primjerci do 4 cm. Hrani se zooplanktonom. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
Trbobrošic vitki (Valenciennellus tripunctulatus).
(Trbobrošic vitki ili trbobrošic vitkan. Foto © Francesco Costa. fishbase.org)
Živi na dubinama 100-1000 m, obično 200-400 m. Maksimalna zabilježena dužina je 3,1 cm. Hrani se zooplanktonom. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
Sjekirica (Argyropelecus hemigymnus).
(Sjekirica ili srebrna sjekira. Foto © Luciano Gomes Fischer. fishbase.org)
Živi na dubinama do 2400 m, obično 100-700 m. Maksimalna zabilježena dužina je 3,9 cm. Hrani se zooplanktonom i sitnom ribom. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
(Jajak. Foto © Francesco Costa. fishbase.org)
Živi na dubinama do 2500 m, obično 200-500 m. Maksimalna zabilježena dužina je 5,5 cm. Hrani se zooplanktonom. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
Svjetličica vitkulja (Vinciguerria attenuata).
(Svjetličica vitkulja. Foto © Francesco Costa. colapisci.it)
Živi na dubinama 100-2000 m. Maksimalna zabilježena dužina je 4,5cm. Hrani se sitnim rakovima. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
Svjetličica bucmasta (Vinciguerria poweriae).
(Svjetličica bucmasta ili svjetličica bucmulja. Foto © Francesco Costa. colapisci.it)
Živi na dubinama 50-1000 m, obično 300-600 m. Maksimalna zabilježena dužina je 4,3 cm. Hrani se sitnim rakovima. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
(Iglozub. Foto © Francesco Costa. colapisci.it)
Živi na dubinama 200-4700 m, obično 490-1000 m. Maksimalna zabilježena dužina je 35 cm. Hrane se ribama i rakovima. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.
(Zmijozub ili zmijozub crvobrad. Foto © Fran Martín de la Sierra. mundoabisal.com)
Živi na dubinama 200-1500 m. Maksimalna zabilježena dužina je 32,2 cm. Hrane se ribama i rakovima. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora.