Ova riba pripada rodu Conger, podporodice Congrinae, porodice Congridae, podreda Congroidei, reda Anguilliformes, nadreda Elopomorpha.
(Ugor ili gruj. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Ugra ili gruja (Conger conger) prvi put je opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778).
Ugor je najkrupniji predstavnik reda jegulja, dostiže dužinu do 3 m i težinu do 110 kg. Grujevi se tokom dana skrivaju u kamenju ili u pećinama, nekada u društvu murina, a izlaze u lov iz svojih skloništa noću. Grujevi se obično drže dubina do 500 m, ali mogu dostići i dubinu od 3600 m za vrijeme migracije. Mogu se sresti i u plićaku, a i dubini do 1170 m. Maldunci žive oko kamenog izlomljenog dna, nedaleko od obale, a kako postaju starije – premještaju se na veće dubine. Hrane se ribom, glavonošcima i rakovima, ne gade se ni od strvnina.
(Ugor ili gruj. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Ugor je stalni stanovnik Jadranskog mora.
Treba se pažljivo ophoditi sa ugrom ulovljenim na ribolovnu opremu, jer ima oštre zube i jake čeljusti plus mišićavo tijelo.
Ime ugra ili gruja (Conger conger) na drugim jezicima:
European conger (engleski), Ngjala e egër (albanski), Kongeraal (holandski), Μουγγρί (Mungri) (grčki), Congrio común (španski), Grongo (italijanski), Meeraal (njemački), Konger (poljski), Safio (portugalski), Конгер (ruski), Mığrı (turski), Congre commun (francuski), Úhořovec mořský (češki).