Warning: Undefined property: stdClass::$body in /home/admin/web/adriaticnature.me/public_html/wp-content/plugins/wp-hide-post/admin/license/LicenseItem.php on line 378
More - adriaticnature - Page 10
Izabrati jezik:

DioMore

Ovo je riba iz roda Nerophis, podporodice Syngnathinae, porodice Syngnathidae, reda Syngnathiformes, nadreda Acanthopterygii. (Grebenokljuno šilce / grebenokljuno šilo. Foto © Lauri Urho. luontoportti.com) Grebenokljuno šilce / grebenokljuno šilo (Nerophis ophidion) je prvi put opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Nastanjuje dubine do 2-15 metara u zaraslima vodenog…

Ovo je riba iz roda Syngnathus, podporodice Syngnathinae, porodice Syngnathidae, reda Syngnathiformes, nadreda Acanthopterygii. (Kratkokljuno šilo. Foto © Sergey Yeliseev. flickr.com/photos/yeliseev) Kratkokljuno šilo (Syngnathus abaster) je prvi put opisao 1827. italijanski prirodnjak Anastasio Cocco (1799-1854). Nastanjuje dubine do 5 metara. Drži se pjeskovitog i muljevitog dna, koje je pokriveno vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena…

Ovo je riba iz roda Syngnathus, podporodice Syngnathinae, porodice Syngnathidae, reda Syngnathiformes, nadreda Acanthopterygii. (Šilo obično. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org) Šilo obično (Syngnathus acus) je prvi put opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Nastanjuje dubine do 110 metara, a obično od 3-12 metara. Drži se u…

Ovo je riba iz roda Syngnathus, podporodice Syngnathinae, porodice Syngnathidae, reda Syngnathiformes, nadreda Acanthopterygii. (Dračavo šilo. Foto © Levent Artüz. fishbase.org) Dračavo šilo (Syngnathus phlegon) je prvi opisao 1827. godine francuski prirodnjak Antonio Risso (1777-1845). Može se sresti na dubinama do 200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara. Hrani se zooplanktonom i…

Ovo je riba iz roda Syngnathus, podporodice Syngnathinae, porodice Syngnathidae, reda Syngnathiformes, nadreda Acanthopterygii. (Crnoboko šilo. Foto © Federico Betti. naturamediterraneo.com) Crnoboko šilo (Syngnathus taenionotus) je prvi opisao 1871. godine italijanski biolog Giovanni Canestrini (1835-1900). Živi u priobalnim predjelima mora, među rastinjem, koje je nad muljevitim dnom. Maksimalna zabilježena dužina je 19 centimetara.…

Ovo je riba iz roda Syngnathus, podporodice Syngnathinae, porodice Syngnathidae, reda Syngnathiformes, nadreda Acanthopterygii. (Tankonoso šilo. Foto © colapisci.it) Tankonoso šilo (Syngnathus tenuirostris) je prvi put opisao 1837. njemački anatom Martin Heinrich Rathke (1793-1860). Nastanjuje zarasli vodenog rastinja u plićacima djelova mora oko pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 39 centimetara. Hrani se sitnim…

Ovo je riba iz roda Syngnathus, podporodice Syngnathinae, porodice Syngnathidae, reda Syngnathiformes, nadreda Acanthopterygii. (Tupokljuno šilo. Foto © Raimundo Fernandez. flickr.com/photos/rferdiez) Tupokljuno šilo (Syngnathus typhle) je prvi put opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Nastanjuje dubine od 1-20 metara, drži se priobalne zone i ušća rijeka. Maksimalna zabilježena…

Ovo je riba iz roda Balistes, porodice Balistidae, reda Tetraodontiformes, nadreda Acanthopterygii. (Kostorog. Foto © camping-le-moteno.co.uk) Kostoroga (Balistes capriscus) prvi put je 1789. opisao njemački ljekar, botaničar i hemičar Johann Friedrich Gmelin (1748-1804). Nastanjuje dubine do 100 metara, a obićno do 50 metara. Drži se stjenovitog dna, često zalazi u zalive,…

Ovo je riba iz roda Stephanolepis, porodice Monacanthidae, reda Tetraodontiformes, nadreda Acanthopterygii. (Afrički kostorog. Foto © tokaiki.net) Afričkog kostoroga (Stephanolepis diaspros) prvi put je 1789. opisao britanski ihtiolog Alec Frederick Fraser-Brunner (1906-1986). Nastanjuje dubine do 20-50 metara. Drži se priobalnog stjenovitog dna, koje je pokriveno rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara. Hrani…

Ovo je riba iz roda Mola, porodice Molidae, reda Tetraodontiformes, nadreda Acanthopterygii. (Bucanj / bucanj veliki. Foto © Jay Sumner. kids.nationalgeographic.com) Bucnja / bucnja velikog (Mola mola) je prvi put opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Nastanjuje dubine do 30-480 metara, a obično 30-70 metara. Čestoplutaju po površini, okrenuti na…

Ovo je riba iz roda Ranzania, porodice Molidae, reda Tetraodontiformes, nadreda Acanthopterygii. (Bucanj mali. Foto © IUCNweb. flickr.com/photos/iucnweb) Bucnja malog (Ranzania laevis) je prvi put opisao 1776. velški prirodnjak Thomas Pennant (1726-1798). Ovo je pelagička vrsta. Živi na dubini od 1 do 140 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara. Hrani se planktonskim rakovima. (Bucanj…

Ovo je riba iz roda Lagocephalus, porodice Tetraodontidae, reda Tetraodontiformes, nadreda Acanthopterygii. (Oceanska napuhača. Foto © Jay Sumner Oddgeir Alvheim. fishbase.org) Oceansku napuhaču (Lagocephalus lagocephalus) je prvi put opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Nastanjuje dubine do 10-476 metara, a obično 10-100 metara. Ovo je pelagička vrsta, ponekad zalazi u…

Ovo je riba iz roda Lagocephalus, porodice Tetraodontidae, reda Tetraodontiformes, nadreda Acanthopterygii. (Lagocephalus sceleratus. Foto © fishesofaustralia.net.au) Lagocephalus sceleratus je prvi put opisao 1758. njemački ljekar, botaničar i hemičar Johann Friedrich Gmelin (1748-1804). Nastanjuje dubine do 18-100 metara. Kreće se u blizini pješčanog dna, u blizini stijena. Maksimalna zabilježena dužina je 110 centimetara, češće…

Ovo je riba iz roda Sphoeroides, porodice Tetraodontidae, reda Tetraodontiformes, nadreda Acanthopterygii. (Četverozubka. Foto © NOAA Photo Library. flickr.com/photos/noaaphotolib) Četverozubku (Sphoeroides pachygaster) su prvi put opisali 1948. njemački zoolozi Johannes Peter Müller (1801-1858) i Franz Hermann Troschel (1810-1882). Nastanjuje dubine do 50-480 metara, obično 50-250 metara. Ovo je pelagička vrsta. Drži se stjenovitog, pjeskovitog i muljevitog…

Ovo je riba iz roda Hoplostethus, porodice Trachichthyidae, podreda Trachichthyoidei, reda Trachichthyiformes, nadreda Acanthopterygii. (Zvjezdook. Foto © pierlu. naturamediterraneo.com) Zvjezdooka (Hoplostethus mediterraneus) je prvi put opisao 1829. francuski prirodnjak Žorž Kivije (Georges Cuvier, 1769-1832). Nastanjuje dubine do 100-1175 metara. Drži se blizine muljevitog dna. Danju boravi u dubokom, a uveče može da se podigne…

Ovo je riba iz roda Helicolenus, porodice Sebastidae, podreda Scorpaenoidei, reda Scorpaeniformes, nadreda Acanthopterygii. (Bodečnjak veliki / jauk. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org) Bodečnjaka velikog / jauka (Helicolenus dactylopterus) je prvi put opisao 1809. francuski botaničar i ihtiolog François Delaroche (1781—1812). Nastanjuje dubine do 50-1100 metara, a obično 150-600 metara. Drži…

Ovo je riba iz roda Scorpaena, porodice Scorpaenidae, podreda Scorpaenoidei, reda Scorpaeniformes, nadreda Acanthopterygii. (Ružičasta škrpina / сrvena škarpina. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org) Ružičastu škrpinu / crvenu škarpinu (Scorpaena elongata) je prvi put opisao 1943. francuski ihtiolog Jean Cadenat (1908-1992). Nastanjuje dubine do 75-800 metara, a obično od 100-600 metara.…

Ovo je riba iz roda Scorpaena, porodice Scorpaenidae, podreda Scorpaenoidei, reda Scorpaeniformes, nadreda Acanthopterygii. (Bodeč mali. Foto © reservasmarinas.net) Bodeča malog (Scorpaena loppei) je prvi put opisao 1943. francuski ihtiolog Jean Cadenat (1908-1992). Nastanjuje dubine do 50-200 metara i drži se pješčanog, muljevitog i dna pokrivenog sitnim pijeskom. Maksimalna zabilježena dužina je…