Ovo je riba iz roda Parablennius, porodice Blenniidae, reda Blenniiformes, klade Ovalentaria nadreda Acanthopterygii. (Babica babaroga. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org) Babicu babarogu (Parablennius tentacularis) je prvi opisao 1768. danski zoolog Morten Thrane Brünnich (1737-1827). Nastanjuje dubine od 3-15 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara. Hrani se algama…
DioRibe Jadranskog mora. Katalog
Babica kolombatovićeva (Parablennius zvonimiri)
Ovo je riba iz roda Parablennius, porodice Blenniidae, reda Blenniiformes, klade Ovalentaria nadreda Acanthopterygii. (Babica kolombatovićeva. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org) Babicu kolombatovićevu (Parablennius zvonimiri) je prvi opisao 1892. hrvatski ihtiolog Juraj Kolombatović (1843-1908). Nastanjuje dubine od 6-12 metara. Boravi u rupama i pećinama na kamenitim obalama. Maksimalna zabilježena dužina je 7 centimetara. Hrani…
Babica zebrica (Salaria basilisca)
Ovo je riba iz roda Salaria, porodice Blenniidae, reda Blenniiformes, klade Ovalentaria nadreda Acanthopterygii. (Babica zebrica. Foto © medi-sea.blogspot.com) Babicu zebricu (Salaria basilisca) je prvi opisao 1836. francuski zoolog i ihtiolog Achille Valenciennes (1794-1865). Nastanjuje dubine od 2-15 metara. Drži se u blizini kamenitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 18 centimetara. Hrani…
Babica kukmašica (Salaria pavo)
Ovo je riba iz roda Salaria, porodice Blenniidae, reda Blenniiformes, klade Ovalentaria nadreda Acanthopterygii. (Babica kukmašica. Foto © Stefano Guerrieri. en.wikipedia.org) Babicu kukmašicu (Salaria pavo) je prvi opisao 1810. francuski prirodnjak Antonio Risso (1777-1845). Živi u priobalnoj zoni. Maksimalna zabilježena dužina je 13 centimetara. Hrani se algama i beskičmenjacima. (Babica kukmašica. Foto ©…
Glavoperčić (Clinitrachus argentatus)
Ovo je riba iz roda Clinitrachus, porodice Clinidae, reda Blenniiformes, klade Ovalentaria nadreda Acanthopterygii. (Glavoperčić. Foto © Circolo Attività Subacquee Chieri. casc.it) Glavoperčića (Clinitrachus argentatus) je prvi opisao 1810. francuski prirodnjak Antonio Risso (1777-1845). Živi u priobalnoj zoni. Maksimalna zabilježena dužina je 10 centimetara. Hrani se beskičmenjacima. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik…
Žuti pjevčić / peteroprugi pjevčić (Tripterygion delaisi)
Ovo je riba iz roda Tripterygion, porodice Tripterygiidae, reda Blenniiformes, klade Ovalentaria nadreda Acanthopterygii. (Muški primjerak žutog pjevčića / peteroprugog pjevčića. Foto © webplongee.com) Žutog pjevčića/ peteroprugog pjevčića (Tripterygion delaisi) su prvi opisali 1970. francuski ihtiolozi J. Cadenat i J. Blache. Nastanjuje dubine do 40 metara. Boravi u poplavljenim pećinama i pećinama na kamenitim obalama. Maksimalna zabilježena…
Pjevčić sićušni (Tripterygion melanurum)
Ovo je riba iz roda Tripterygion, porodice Tripterygiidae, reda Blenniiformes, klade Ovalentaria nadreda Acanthopterygii. (Pjevčić sićušni. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org) Pjevčića sićušnog (Tripterygion melanurum) je prvi opisao 1850. francuski zoolog Alphone Guichenot (1809-1876). Nastanjuje dubine do 12 metara. Boravi u poplavljenim pećinama i pećinama na kamenitim obalama. Maksimalna zabilježena dužina je 5,3 centimetara. Hrani…
Pjevčić oštronosić (Tripterygion tripteronotum)
Ovo je riba iz roda Tripterygion, porodice Tripterygiidae, reda Blenniiformes, klade Ovalentaria nadreda Acanthopterygii. (Muški primjerak pjevčića oštronosića. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org) Pjevčića oštronosića (Tripterygion tripteronotum) je prvi opisao 1810. francuski prirodnjak Antonio Risso (1777-1845). Nastanjuje dubine od 6-12 metara. Drži se u blizini kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 8 centimetara.…
Hujica golica / hujić (Gymnammodytes cicerelus)
Ovo je riba iz roda Gymnammodytes, porodice Ammodytidae, reda Trachiniformes, klade Percomorpha, nadreda Acanthopterygii. (Hujica golica / hujić. Foto © A.M. Arias. ictioterm.es) Hujicu golicu / hujića (Gymnammodytes cicerelus) prvi put je opisao 1810. američki prirodnjak, zoolog i botaničar Constantine Samuel Rafinesque (1783-1840). Drži se u blizini pjeskovitog i šljunkovitog dna. Ovo je vrsta, koja formira…
Pauk žuti / pauk žutac (Echiichthys vipera)
Ovo je riba iz roda Echiichthys, porodice Trachinidae, reda Trachiniformes, klade Percomorpha, nadreda Acanthopterygii. (Pauk žuti / pauk žutac. Foto © Hans Hillewaert. flickr.com/photos/bathyporeia) Pauka žutog / pauka žutca (Echiichthys vipera) prvi put je opisao 1829. francuski prirodnjak Žorž Kivje (1769-1832). Nastanjuje dubine od 1-150 metara. Drži se u blizini pjeskovitog, muljevitog i šljunkovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina…
Pauk crni / pauk crnac (Trachinus araneus)
Ovo je riba iz roda Trachinus, porodice Trachinidae, reda Trachiniformes, klade Percomorpha, nadreda Acanthopterygii. (Pauk crni / pauk crnac. Foto © Stefano Guerrieri. naturamediterraneo.com) Pauka crnog / pauka crnca (Trachinus araneus) prvi put je opisao 1829. francuski prirodnjak Žorž Kivje (1769-1832). Nastanjuje dubine od 1-100 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 45…
Pauk bijeli / pauk bijelac (Trachinus draco)
Ovo je riba iz roda Trachinus, porodice Trachinidae, reda Trachiniformes, klade Percomorpha, nadreda Acanthopterygii. (Pauk bijeli / pauk bijelac. Foto © Hans Hillewaert. flickr.com/photos/bathyporeia) Pauka bijelog / pauka bijelca (Trachinus draco) prvi put je opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Nastanjuje dubine od 1-150 metara. Drži se u blizini pjeskovitog, muljevitog…
Pauk šarac / pauk mrkulj (Trachinus radiatus)
Ovo je riba iz roda Trachinus, porodice Trachinidae, reda Trachiniformes, klade Percomorpha, nadreda Acanthopterygii. (Pauk sharac / pauk mrkulj. Foto © Roberto Pillon. naturamediterraneo.com) Pauka šarca / pauka mrkulja (Trachinus radiatus) prvi put je opisao 1829. francuski prirodnjak Žorž Kivje (1769-1832). Nastanjuje dubine do 150 metara, najčešće od 30-60 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog…
Bežmek / batovina (Uranoscopus scaber)
Ovo je riba iz roda Uranoscopus, porodice Uranoscopidae, reda Trachiniformes, klade Percomorpha, nadreda Acanthopterygii. (Bežmek / batovina. Foto © Roberto Pillon. marinespecies.org) Bežmeka / batovinu (Uranoscopus scaber) prvi put je opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Nastanjuje dubine od 15-400 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara,…
Mišić sedloprug / mišić srebrnoprugi (Callionymus fasciatus)
Ovo je riba iz roda Callionymus, porodice Callionymidae, podreda Callionymoidei, reda Perciformes, nadreda Acanthopterygii. (Mišić sedloprug / mišić srebrnoprugi. Crtež © colapisci.it) Mišića sedloprugog / mišića srebrnoprugog (Callionymus fasciatus) je prvi put opisao 1837. francuski zoolog i ihtiolog Achille Valenciennes (1794-1865). Nastanjuje dubine od 20 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina…
Mišić (Callionymus lyra)
Ovo je riba iz roda Callionymus, porodice Callionymidae, podreda Callionymoidei, reda Perciformes, nadreda Acanthopterygii. (Mišić. Foto © Erling Svensen. suldal.kommune.no) Mišića (Callionymus lyra) prvi put je opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Nastanjuje dubine od 5-450 metara, najčešće od 5-30 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog i dna. Maksimalna…
Mišić crnopegac / mišić crnopjeg (Callionymus maculatus)
Ovo je riba iz roda Callionymus, porodice Callionymidae, podreda Callionymoidei, reda Perciformes, nadreda Acanthopterygii. (Mišić crnopegac / mišić crnopjeg. Foto © Pedro Lopes Cunha. fishbase.org) Mišića crnopegca / mišića crnopjegog (Callionymus maculatus) prvi put je opisao 1810. američki prirodnjak, zoolog i botaničar Constantine Samuel Rafinesque (1783-1840). Nastanjuje dubine od 45-650 metara. Maksimalna zabilježena…
Mišić repaš (Callionymus pusillus)
Ovo je riba iz roda Callionymus, porodice Callionymidae, podreda Callionymoidei, reda Perciformes, nadreda Acanthopterygii. (Mišić repaš. Foto © Sencer Akalýn. fishbase.org) Mišića repaša (Callionymus pusillus) prvi put je opisao 1809. francuski botaničar i ihtiolog François Delaroche (1781—1812). Nastanjuje dubine do 100 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 14 centimetara, češće…