U sklopu reda Pljosnatica (Pleuronectiformes) je uključeno oko 800 vrsta riba iz 16 porodica. Njihove glavne odlike su pljosnato tijelo, jako spljošteno na bokovima, i položaj očiju, koje su smještene na jednu stranu tijela.
Ovo su ribe sa dna, koje leže i plivaju na boku, nastanjuju okeane po čitavom svijetu – od Arktika do Antarktika.
(Bothus lunatus. Poštanska marka Grenade. collectorbazar.com)
Uglavnom su grabljivice, koje se hrane drugim ribama, rakovima, mekušcima i drugim organizmima sa dna.
Smatra se da je jedan od najsitnijih predstavnika pljosnatica Tarphops oligolepis, koji nastanjuje tihookeanske vode Japana i Tajvana, čija je dužina u prosjeku oko 4,5 centimetara, a težina nekoliko grama. Najkrupniji predstavnik je Hippoglossus hippoglossus, koji može u dužinu dostići 4,7 metara i težinu do 320 kilograma.
(Hippoglossus hippoglossus. Foto © Mariusz Lubkiewicz. chytej.cz)
U Jadranskom moru se mogu sresti 24 predstavnika ovog reda iz pet porodica.
Bothidae je porodica, koja obuhvata 165 vrsta riba. Njihova glavna karakteristika je to, što većina vrsta leži na dnu, na desnom boku, a oči su im smještene na lijevoj strani. Na licu i pored očiju im rastu manje bodlje. Nestanjuju tople vode Atlantskog, Indijskog i Tihog okeana, hrane se sitnom ribom i beskičmenjacima sa dna.
U Jadranskom moru se može sresti 6 vrsta porodica Bothidae, i to:
Plosnatica krunašica (Arnoglossus imperialis).
(Plosnatica krunašica. Foto © Cesar Pais Balsalobre. plus.google.com)
Nastanjuju dubine od 20 do 350 metara, a obično od 20 do 400 metara. Drže se u blizini pješčanog, muljevitog dna pored rakova i korala. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrane se sitnom ribom i beskičmenjacima. Rijetki su stanovnici Jadranskog mora, mogu se sresti u njegovom južnom dijelu.
Plosnatica tamna / sicilijska perjanka (Arnoglossus kessleri).
(Plosnatica tamna / sicilijska perjanka. Foto © Poggiani Luciano. lavalledelmetauro.it)
Nastanjuju dubine do 200 metara, često se mogu sresti oko obale. Drže se u blizini pješčanog, muljevitog dna. Maksimalna registrovana dužina je 10 centimetara. Hrane se sitnom beskičmenjacima. Stalni su stanovnici Jadranskog mora.
Plosnatica bljedica / bljedica (Arnoglossus laterna).
(Plosnatica bljedica / bljedica. Foto © Hans Hillewaert. flickr.com/photos/bathyporeia)
Nastanjuju dubine od 10 do 200 metara, obično od 10 do 100 metara. Drže se u blizini muljevitog dna. Maksimalna registrovana dužina je 25 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrane se sitnom ribom i beskičmenjacima. Stalni su stanovnici Jadranskog mora.
Plosnatica veleoka (Arnoglossus rueppelii).
(Plosnatica veleoka. Foto © Mariano García Rodriguez. fishbase.org)
Nastanjuju dubine od 85 do 900 metara. Maksimalna registrovana dužina je 15 centimetara. Hrane se sitnom ribom i beskičmenjacima. Stalni su stanovnici Jadranskog mora.
Plosnatica barjaktarka (Arnoglossus thori).
(Plosnatica barjaktarka. Foto © Mariano García Rodriguez. fishbase.org)
Nastanjuju dubine od 15 do 300 metara. Maksimalna registrovana dužina je 18 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrane se sitnom ribom i beskičmenjacima. Stalni su stanovnici Jadranskog mora.
(Razok. Foto © jome jome. flickr.com/photos/jomejome)
Nastanjuju dubine od 15 do 400 metara. Drže se u blizini pješčanog, muljevitog dna. Maksimalna registrovana dužina je 45 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 15 centimetara. Hrane se sitnom ribom i beskičmenjacima. Stalni su stanovnici Jadranskog mora, češće se mogu sresti u njegovom južnom dijelu.
Citharidae je porodica iz reda Pljosnatica, u koju uključuju 4 roda sa sedam vrsta ribe, od kojih šest živi u Indijskom i Tihom okeanu. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:
Patarača / platušica (Citharus linguatula).
(Patarača / platušica. Foto © Federico Pallottino. fishbase.org)
Nastanjuju dubine do 300 metara. Drži se u blizini pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 15 centimetara. Hrani se sitnom ribom i beskičmenjacima. Ova riba je stalan, ali dosta retak stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom severnom i južnom dijelovima.
U porodicu Pleuronectidae uključuju 67 vrsta ribe iz 26 rodova. Kako se vidi iz naziva, oči predstavnika ove porodice su uglavnom smještene na desnoj strani glave, a kod nekih vrsta i na lijevoj. Nastanjuju dno okeana po cijelom svijetu. Neke vrste kao na primjer Hippoglossus hippoglossus, se mogu sresti na dubini do 2000 metara. Sitnije vrste ovih riba uglavnom love beskičmenjake, a one malo veće love glavonošce i ribe. Mnoge vrste iz ove porodice su objekat komercijalnog ribolova.
U Jadranskom moru se mogu sresti 2 predstavnika ove porodice:
(Iverak. Foto © © Hans Hillewaert. en.wikipedia.org)
Nastanjuje dubine od 1 do 100 metara. Ovo je aktivno migrirajuća riba, koja zalazi iz mora u rijeke i jezera. Često se nalazi u blizini mjesta blizu ušća rijeka, limana i zaliva, gdje se drži blizine muljevitog ili pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, a obično se mogu sresti primjerci do 50 centimetara. Maksimalna težina je 2,9 kilograma. Hrani se sitnom ribom i beskičmenjacima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora i slatkih voda Albanije, Bosne i Hercegovine, Italije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore.
Iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa).
(Iverak zlatopjeg. Foto © Hans Hillewaert. en.wikipedia.org)
Nastanjuje dubine do 200 metara, a obično od 10 do 50 metara. Drži se blizine pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara, a nakčešće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara.
Maksimalna težina je 7 kilograma. Uglavnom se hrani mekšim školjkama i mnogočekinjastim crvima. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora, može se sresti u njegovom sjevernom dijelu.
Ribe iz porodice Scophthalmidae su stanovnici sjevernog dijela Atlantskog okeana, Baltičkog, Sredozemnog i Crnog mora. U ovu porodicu uključuju 9 vrsta iz tri roda. Kod ovih riba oba oka su smještena na lijevoj strani glave, a usta su prilično velika. U Jadranskom moru se mogu sresti 5 predstavnika ove porodice:
Patarača сrnopjega (Lepidorhombus boscii).
(Patarača сrnopjega. Foto © Mariano García Rodríguez. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 7 do 800 metara. Drži se blizine muljevitog i pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, a obično se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Hrani se sitnom ribom i beskičmenjacima. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora, može se sresti u njegovom južnom dijelu.
Patarača oštronoska (Lepidorhombus whiffiagonis).
(Patarača oštronoska. Foto © Alf Sichting. fishbase.org)
Nastanjuje dubinu od 100 do 700 metara. Drži se blizine muljevitog ili pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Hrani se sitnom ribom, lignjama i beskičmenjacima. Stalni su stanovnici Jadranskog mora.
Rumb / rumbač kvrgaš (Scophthalmus maximus).
(Rumb / rumbač kvrgaš. Foto © Luc Viatour. commons.wikimedia.org)
Nastanjuje dubine od 20 do 70 metara. Drži se blizine pješčanog i kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara, a ćešće se mogu sresti primjerci do 50 centimetara. Maksimalna težina je 25 kilograma. Hrani se uglavnom sitnom ribom, a rjeđe krupnim rakovima i mekušcima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Romb / rumbač ljuskaš (Scophthalmus rhombus).
(Romb / rumbač ljuskaš. Foto © Vitaly Giragosov, Antonina Khanaychenko. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 5 do 50 metara. Drži se blizine pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 75 centimetara, a ćešće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 8 kilograma. Hrani se sitnom ribom i krupnim rakovima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Poklopac kosmati / pokrivač (Zeugopterus regius).
(Poklopac kosmati / pokrivač. Foto © Víctor Cebollada. commons.wikimedia.org)
Nastanjuje dubine od 10 do 180 metara. Drži se blizine kamenitog, rjeđe pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrani se sitnom ribom i beskičmenjacima. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Porodica Soleidae obuhvata 180 vrsta iz 32 roda. Rasprostranjeni su uglavnom u Indijskom, istočnom dijelu Atlantskog okeana, a takođe u zapadnom i centralnom dijelu Tihog okeana. Postoje i slatkovodne vrste, koje žive u Africi, Južnoj Aziji, Novoj Gvineji i Australiji. Oba oka kod ovih riba su smještena na desnoj strani tijela. Hrane se uglavnom sitnim beskičmenjacima. Neke vrste su predmet komercijalnog ribolova. U Jadranskom moru se može sresti 10 predstavnika ove porodice:
List piknjavac (Buglossidium luteum).
(List piknjavac. Foto © Hans Hillewaert. flickr.com/photos/bathyporeia)
Nastanjuje dubine od 5 do 450 metara, a najčešće od 10 do 40 metara. Drži se blizine pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 8 centimetara. Hrani se sitnim račićima sa dna, školjkama i poličekinjastim crvima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
List pečatar / list pegavi (Microchirus ocellatus).
(List pečatar / list pegavi. Foto © Stefano Guerrieri. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 30 do 300 metara, drži se blizine muljevitog i pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 15 centimetara. Hrani se rakovima i mekušcima. Stalan je stanovik Jadranskog mora, a češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
List prugavac (Microchirus variegatus).
(List prugavac. Foto © A.M. Arias. ictioterm.es)
Nastanjuje dubine od 20 do 400 metara. Drži se blizine pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 35 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 14 centimetara. Hrani se sitnim rakovima, crvima i školjkama. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
List hrapavac (Monochirus hispidus).
(List hrapavac. Foto © Stefano Guerrieri. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 10 do 250 metara. Drži se blizine pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrani se rakovima i mekušcima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
List jadranski (Pegusa impar).
(List jadranski. Foto © A.M. Arias. ictioterm.es)
Nastanjuje dubine do 5 do 80 metara. Drži se blizine pješčanog i šljunkovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 35 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 18 centimetara. Hrani se mekušcima i morskim crvima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
List bradavkar / list bradavičar (Pegusa lascaris).
(List bradavkar / list bradavičar. Foto © Dr Hilmar Hinz. marlin.ac.uk)
Nastanjuje dubine od 5 do 350 metara, najčešće od 20 do 50 metara. Drži se blizine pješčanog, muljevitog i šljunkovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se rakovima i mekušcima. Stalan je i rijedak stanovnik Jadranskog mora.
List nosan / list nosati (Pegusa nasuta).
(List nosan / list nosati. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 5 do 80 metara. Drži se blizine pješčanog, muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara. Hrani se rakovima i mekušcima. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora, koji se rijetko sreta u njegovom južnom dijelu.
List egipatski (Solea aegyptiaca).
(List egipatski. Foto © Sergey Bogorodsky. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 100 metara. Drži se blizine muljevitog i pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 65 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Hrani se beskičmenjacima sa dna. U Sredozemno more je ušla kroz Suecki kanal. Rijetki susreti su zabilježeni u južnom dijelu Jadranskog mora.
(List. Foto © Hans Hillewaert. wikipedia.org)
Nastanjuje dubine do 150 metara, a najčešće od 10 do 60 metara. Drži se blizine pješčanog, muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je 3 kilograma. Hrani se crvima, mekušcima i rakovima u toku noći. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
List crnorub (Synapturichthys kleinii).
(List crnorub. Foto © Borut Furlan. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 20 do 460 metara. Drži se blizine pješčanog, muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 15 centimetara. Hrani se beskičmenjacima sa dna. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.