adriaticnature se trudi da upozna stanovnike mora i trudi se da skrupulozno priđe problemu. Nadamo se da će vam ovaj dio projekta biti interesantan.
Počećemo od riba, koje ne liče na ribe. Uostalom, nije na nama da određujemo kako treba ustvari da izgledaju ribe.
Malo suvih informacija:
Elopomorpha – nadred pravih košljoriba, koje žive u morskoj i slatkoj vodi, obuhvata 4 reda, od kojih se 2 mogu sresti u Jadranskom moru. Ta dva reda su: red Bodljikave jegulje (Notacanthiformes) i red Jegulje (Anguilliformes).
(Fragment slike Eduara Manea “Jegulja i barbun”. 1863 god.)
Bodljikave jegulje (Notacanthiformes) su stanovnici morskih dubina, sa dna. Imaju izduženo jeguljasto tijelo sa repom, koji se istanjuje ka kraju. Mogu se sresti na dubinama od 125 do 4900 m, ali većinom se pridržavaju dubina od 450 do 2500 m. Ove ribe sa dna, sa malim ustima na donjem dijelu, hrane se beskičmenjacima i mogu se sresti u svim morima, osim Arktika i Antarktika. Njihova dužina ne prelazi 60 cm. Bodljikave jegulje obuhvataju samo 2 porodice i oko 30 vrsta. U Jadranskom moru, i to je samo pretpostavka, živi samo jedan predstavnik reda –Šiljorepan.
Jegulje (Anguilliformes) – je red riba sa karakterističnim oblikom tijela. Njihov trup se ne sužava ka repu i kod većine predstavnika nije spljošten sa strana. Puze i plivaju izgibajući tijelo, kao zmije. Razvoj jegulja se dešava uz metamorfozu od larve, koja se zove leptocefal, i uopšte ne liči na odraslu jegulju.
Jegulje obuhvataju 22 porodice i oko 350 vrsta. Skoro sve su morske ribe. Samo se vrste jedne porodice mogu sresti u slatkim vodama – Slatkovodne jegulje (Anguillidae).
U Jadranskom moru žive predstavnici 2 podreda i 6 porodica: podred Anguilloidei (koji obuhvata porodicu Slatkovodne jegulje (Anguillidae), porodicu Chlopsidae, porodicu Murine (Muraenidae) i podred Congroidei (koji obuhvata porodicu Ugori ili Morski ugori (Congridae), porodicu Nettastomatidae i porodicu Zmijke (Ophichthidae). U Jadranu postoji 15 vrsta iz reda Jegulja.