Red Scombriformes klade Percomorpha je tek od nedavno, kao i mnogi drugi, postao nezavisan. Do tada je smatran podredom Scombroidei reda Perciformes. Ovaj red obuhvata dva podreda riba – Scombroidei i Stromateoidei.
(Ribolovci sa tunama. Foto © web.colby.edu)
Podred Scombroidei predstavljaju tri porodice, iz kojih ribe – Trichiuridae, Gempylidae i Scombridae – nastanjuju Jadransko more.
Porodica Trichiuridae obuhvata 45 vrsta riba iz 15 rodova. Stanuju u umjerenim, suptropskim i tropskim vodama Tihog, Atlantskog i Indijskog okeana. Najveći predstavnik porodice je Assurger anzac, koji može u dužinu porasti do 2,5 metra i živi u Tihom okeanu. Najteži predstavnik je – zmijičnjak repaš (Lepidopus caudatus), koji može dostići težinu od 8 kilograma. A, najpoznatiji predstavnik je zmijičnjak sabljaš (Trichiurus lepturus), koji je jako cijenjen komercijalni objekat, i ulazi u prvih deset riba po tonaži ulova. Veći dio ulova odnosi se na sljedeće zemlje: Kina, Tajvan, Južna Koreja, Japan i Pakistan. Takođe, zmijičnjak sabljaš je veoma popularan objekat sportskog ribolova, najviše u Japanu i Južnoj Koreji. U posljednjoj deceniji jedan od najpopilarnijih načina ribova ove ribe je postao vertikalni džiging. Gotovo svaki ozbiljan proizviođač ribolovne produkcije sa Istoka u svom asortimanu ima džigove, koji su izrađeni specijalno za lov na Trichiuridae.
Trichiuridae imaju dugačko i jako spljošteno tijelo sa bokova, najčešće je srebrenkasto ili boje čelika, sa veoma dugim leđnim perajem i malim repnim, koje neke vrste čak i nemaju uopšte. Takođe imaju malu glavu, sa isturenom donjom vilicom, krupne zube, koji podsjećaju na očnjake. Ribe iz ove porodice su većinom grabljivice. Za vrijeme lova ribe zmijičnjaci repaši se ukipe u vodi u vertikalnom položaju i posmatranje za njihovim ponašanjem u tom trenutku pruža zaista zadivljujuć prizor.
Cutlassfish Vertically Feeding ~ #CostaRicaDeep expedition ROV livestream
Beautiful school of Cutlassfish, vertically feeding in the water column. Lit up by the lights on ROV SuBastian while exploring on the #CostaRicaDeep expedition. More information about the research: https://schmidtocean.org/cruise/costa-rican-deep-sea-connections/
Опубликовано Schmidt Ocean Institute Среда, 9 января 2019 г.
(Zmijičnjaci u lovu. Video © Schmidt Ocean Institute. facebook.com/SchmidtOcean)
Neke vrste zmijičnjaka repaša su otkrivene na dubinama od oko 2000 metara.
U Jadranskom moru se mogu sresti dva predstavnika ove porodice:
Zmijičnjak repaš (Lepidopus caudatus).
(Zmijičnjak repaš. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 40-620 metara, najčešće od 100-300 metara. Ovo je vrsta, koja formira jata. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 210 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 120 centimetara. Maksimalna težina je 8 kilograma. Danju boravi u dubokom, a uveče može da se podigne do površine. Nekada se približava obali. Hrani se rakovima, malim lignjama i ribama. Rijedak je, ali stalni stanovnik Jadranskog mora.
Zmijičnjak sabljaš (Trichiurus lepturus).
(Zmijičnjak sabljaš. Foto © armacao.exblog.jp)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Živi na dubinama do 590 metara, najčešće od 100-350 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Odrasli pojedinci dižu se bliže površini i hrane se tokom dana, mladi pojedinci, naprotiv, noću. Maksimalna zabilježena dužina je 234 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 100 centimetara. Maksimalna težina je 5 kilograma. Hrani se ribama, lignjama i rakovima. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom centralnom i južnom dijelu.
Porodica Gempylidae obuhvata 24 vrste dubokovodnih riba iz 16 rodova. Stanovnici su tropskih i subtropskih voda, po svom izgledu podsjećaju na barakude po izduženom tijelu i oštrim zubima, koji liče na očnjake. Do nedavno ove ribe su se smatrale bliskim rođacima, alli, kako pokazuju naučna istraživanja, njihovo srodstvo se pokazalo malo dalje, nego što je nauka ranije pretpostavljala.
Veći dio riba ove porodice u dužinu ne prelazi 70 centimetara. Ipak, neke od njih mogu dostići zaista zapanjujuće razmjere. Najkrupnija od ovih riba je ljuskotrn (Ruvettus pretiosus), može porasti do 3 metra u dužinu i do 63,5 kilograma težine. Neke vrste imaju veliki lokalni komercijalni značaj.
(Rexea solandri. Foto © Andym5855. wikipedia.org)
Na primjer, Rexea solandri, koja može dostići težinu od 16 kilograma, jedna je od najvažnijih komercijalnih vrsta u priobalnim vodama jugoistočne Australije, Novog Zelanda i Tasmanije. Dok je Thyrsites atun, koji može dostići u dužinu 2 metra i težinu 6 kilograma, koja je široko rasprostranjena u hladnim vodama Južne polulopte, veoma popularna riba u kihinji zemalja Južne Afrike. Neke ribe iz ove porodice su objekti sportskog ribolova.
U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik porodice Gempylidae:
Ljuskotrn (Ruvettus pretiosus).
(Ljuskotrn. Foto © John E. Randall. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 100-800 metara, najčešće od 200-400 metara. Drži se blizu dna, daleko od obale, sam ili u parovima. Najčešće lovi noću, izdiže se blizu površine. Maksimalna zabilježena dužina je 300 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 150 centimetara. Maksimalna težina je 63,5 kilograma. Hrani se ribama, lignjama i rakovima. Riblje meso sadrži puno masti. Ako se konzumira u velikim količinama, može izazvati probleme sa probavom, sve do trovanja. Mala količina se smatra delikatesom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, koji se češće može sresti u njegovom južnom dijelu.
Porodica Scombridae obuhvata 15 rodova i 54 vrsta ribe, od kojih su mnoge neke od najvažnijih objekata komercijalnog i sportskog ribolova. Ova porodica obuhvata dvje potporodice: Gasterochisma i Scombrinae, ova druga obuhvata 4 tribe: Scombrini, Scomberomorini, Sardini i Thunnini.
Porodica Gasterochisma je predstavljena samo jednom vrstom ribe – Gasterochisma melampus, koja na engleskom ima naziv „butterfly kingfish“. Gasterochisma je grabljivica, koja nastanjuje umjerene vode svih okeana južne polulopte. Ova riba može dostići dužinu veću od 160 centimetara, sa težinom većom od 40 kilograma i objekat je sportskog ribolova. Od drugih riba ove porodice se razlikuje po krupnoj krljušti i po tome što nema karinu na kaudalnom (repnom) stablu.
(Gasterochisma melampus. Foto © Jo Steff / Matthew Hunt Fishing Services Pty Ltd. fishesofaustralia.net.au)
Triba Scomberomorini, koja se u razgovornom jeziku često naziva španski makereli (na engleskom je njegov naziv „Spanish mackerels“), potporodice Scombrinae obuhvata 3 roda.
Prvi rod je Acanthocybium, koji ima samo jednu vrstu – vahu (Acanthocybium solandri). Zahvaljujući, između ostalog, tankom izduženom tijelu ove ribe su među najbržim okeanskim ribama i mogu da razviju u vodi brzinu do 97 km/h. Ovi usamljeni grabljivci mogu dostići dužinu do 2,5 metra i 83 kilograma težine, njihova srednja dužina je oko metar ipo. Ova riba je stanovnik tropskih i subtropskih voda Atlantskog, Indijskog i Tihog okeana, uključujući i Sredozemno more i jedan je od najpopularnijih objekata sportskog ribolova. Ipak, s obzirom da je ljubitelj tople vode, za sada nije došla do Jadrana sa (za nju) hladnom vodom.
(Vahu. Foto © delphfishing.com)
Drugi rod je Grammatorcynus, koji obuhvata dvije vrste ribe, koje žive u Indo-Tihookeanskom regionu. Ove ribe imaju izduženo, malo spljošteno tijelo na bokovima. One su i objekat prerađivačke industrije, a takođe i objekat sportskog ribolova. Malo krupnija je Grammatorcynus bicarinatus i može dostići dužinu do 112 centimetara i 13,5 kilograma težine, a sitnija je Grammatorcynus bilineatus, koja dostiže u dužinu metar i težinu do 3,5 kilograma.
(Grammatorcynus bicarinatus. Foto © alchetron.com)
Treći rod je Scomberomorus, koji obuhvata 18 vrsta ribe. Sve ove ribe su grabljivice. One su kako važni objekti prerađivačke industrije, tako i sportskog ribolova. Takođe, ove ribe su plijen i krupnih tuna, marlina, ajkula i delfina. Najkrupnija riba iz ovog roda je Scomberomorus sinensis, koja može dostići dužinu do 2,5 metra i težinu do 130 kilograma.
(Scomberomorus commerson. Foto © halcotackle.com)
Kao i ribe iz roda Acanthocybium, riba iz roda Grammatorcynus nema u Jadranskom moru, ali adriaticnature ipak nije mogao da ih zaobiđe u ovoj svojoj napomeni. Dok su predstavnici ostala tri plemena u Jadranu zastupljeni.
Triba Scombrini, na engleskom jeziku njen je naziv „true mackerels“, što se može prevesti kao „prave skuše“ ili „pravi makereli“, obuhvata dva roda: rod Rastrelliger sa tri vrste, i rod skuše (Scomber), sa pet vrsta ribe.
Rastrelliger su stanovnici Indo-Tihookeanske oblasti, važan su objekat lokalnog komercijalnog ribolova. Rastrelliger brachysoma, koja može dostići u dužinu do 34,5 centimetra i imaju veliki značaj u tajlandskoj kuhinji. Tajlanđani ovu ribu često nazivaju „narodna riba“, vezano za njenu rasprostranjenost i dostupnost. Rastrelliger kanagurta, može dostići u dužinu do 35 centimetara i važna je komponenta u kuhinji zemalja Južne i Jugoistočne Azije, i ne tako davno je kroz Suecki kanal došla do Sredozemnog mora, dok susreti sa njom na Jadranu nijesu još uvijek zabilježeni.
(Rastrelliger kanagurta. Foto © Dino van doorn. wikipedia.org)
Ribe iz roda Scomber i Rastrelliger su važan objekat komercijalnog ribolova, a takođe i važna karika u lancu ishrane mnogih grabljivica, recimo tuna, zmijičnjaka repaša itd. Skuše su jata, koja koriste plankton, filtrirajući iz vode račiće. Odrasle jedinke love sitnije ribe i lignje. U Jadranskom moru se mogu sresti sva predstavnika ovog roda:
Lokarda / plavica (Scomber colias).
(Lokarda. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine do 300 metara, najčešće od 50-200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 64 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 2,9 kilograma. Odrasli pojedinci danju ostaju blizu dna i noću se izdižu bliže površini. Hrani se ribama, lignjama i račićima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
(Skuša. Foto © northlakefisheries.ca)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine do 1000 metara, najčešće do 200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Maksimalna težina je 3,4 kilograma. Hrani se zooplanktonom i sitnim ribama. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Triba Sardini, koja na engleskom ima nsaziv „bonitos“, obuhvata 4 vrste ribe, od kojih je svaka značajna u sportskom ribolovu.
Ribe iz roda Sarda su grabljivice, koje prave jata, nastanjuju tropske i subtropske vode svih okeana. Jata se obrazuju prema dimenzijama riba. Hrane se sitnom ribom, rakovima i lignjama. Imaju dosta krupna usta, sa oštrim zubima konusnog oblika. Rod obuhvata pet vrsta: Sarda australis, koja živi u suptropskim vodama istočnog dijela Indijskog i jugozapadnom dijelu Tihog okeana. Ova riba može dostići dužinu od jednog metra i težinu od 9,4 kg. Sljedeća vrsta je Sarda chiliensis, koja može dostići dužinu od 102 centimetra i težinu od 11,3 kilograma. Vrsta Sarda lineolata je do nedavno smatrana istom vrstom kao Sarda chiliensis. Sarda orientalis je vrsta, koja nastanjuje subtropske i tropske vode Indijskog i Tihog okeana i dostiže u dužinu 102 centimetra, i težinu od 10,7 kilograma. Na kraju je jedan od najpopularnijih objekata sportskog ribolova u Jadranskom moru – palamida (Sarda sarda):
(Palamida. Foto © biogeodb.stri.si.edu)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Često zalazi u duboke zalive mora. Nastanjuje dubine do 200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 91,4 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 50 centimetara. Maksimalna težina je 11 kilograma. Hrani se ribama, lignjama, gamborima i drugim beskičmenjacima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Jedini predstavnik roda Cybiosarda – Cybiosarda elegans je grabljivac, koji formira jata. Nastanjuje priobalne i okeanske vode sjeverne Australije i južnog dijela Nove Gvineje. Dostiže dužinu od 45 centimetara i težinu od 2 kilograma. Ovu ribu lokalni ribolovci često koriste kao živi mamac prilikom lova na krupnu tunu i ajkule.
(Cybiosarda elegans. Foto © conchydong. thehulltruth.com)
Jedini predstavnik roda Gymnosarda je Gymnosarda unicolor. Većini ribolovaca je ova riba poznata pod engleskim nazivom – „dogtooth tuna“. Ovu ribu zovu „krajicom“ tribe Sardini, ona može dostići dužinu do 2,5 metra, a težinu do 130 kilograma. Gymnosarda može u vodi da razvije brzinu i do 80 km/h. Ove ribe su široko rasprostranjene u Indo-Tihookeanskoj oblasti od Crvenog mora i istočne obale Afrike, do Francuske Polinezije. Na sjeveru su rasprostranjene do obala Japana, a na jugu do obala Australije. Ovo je jedan od vrijednih objekata sportskog ribolova. Uvaćena riba pruža očajnički otpor, ali ipak potraga za krupnijim primjercima nije lak zadatak. Gymnosarda se uglavnom drži u blizini koralnih grebena, na dubinama do 300 metara. Uglavnom je usamljeni grabljivac, a nekada ove ribe zbog lova formiraju i manja jata. Pored toga što su krupni primjerci dosta rijetki, oni se još rjeđe mogu sresti u oblastima, gdje se obavlja aktivan komercijalni ribolov. Posljednjih godina jedan od najpopularnijih načina lova na Gymnosarda je vertikalni džiging.
(Gymnosarda unicolor. Foto © Ocean Blue. oceanbluefishing.com)
Posljednji, četvrti, rod plemena Sardini je Orcynopsis. Ovaj rod takođe predstavlja jedna vrsta – pastirica atlantska (Orcynopsis unicolor). Ovaj grabljivac živi u sjeveroistočnom dijelu Atlantskog okeana, može se sresti u Sredozemnom moru, ali drži se blizine njegovih južnih obala, gdje je objekat komercijalne upotrebe. U manjoj količini ovu ribu prerađuju Mauritanija, Maroko i Portugal. Rijetko se bilježe susreti sa njom u Jadranskom moru:
Pastirica atlantska (Orcynopsis unicolor).
(Pastirica atlantska. Foto © Trevor Meyer. fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira mala jata. Maksimalna zabilježena dužina je 130 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 90 centimetara. Maksimalna težina je 13,1 kilograma. Hrani se ribama. U Jadranskom moru su zabilježeni rijetki susreti sa ovom ribom.
Triba tune (Thunnini) obuhvata 15 vrsta ribe, koje su raspoređene u 5 rodova. Ove ribe su poznate praktično svima, jer ih objedinjuje zajednički naziv „tune“. Dimenzije im prilično variraju, od 50 centimetara i 1,8 kilograma kod trupca, ili trupa (Auxis rochei) do 4,6 metara i 684 kilograma kod plavorepoj tune (Thunnus thynnus).
Tune pripadaju grupi najbržih pelagičkih riba. Recimo albakor (Thunnus albacares) može da razvije brzinu do 75 km/h. Tune, njeveste i ajkule, iz reda morskih pasa su jedine ribe, koje mogu da održavaju temperaturu tijela iznad temperature vode, koja ih okružuje. Imaju dobro razvijen krvotok i krv bogatu hemoglobinom. Nastanjuju tropske i subtropske vode Atlantskog, Tihog i Indijskog okeana.
Tune su važan objekat komercijalnog ribolova. Naprimjer, količina prerade prugastoj tune (Katsuwonus pelamis) u cijelom svijetu je manja samo od količine prerade vrste sardele Engraulis ringens, koja se smatra najbrojnijom ribom na planeti, i od bakalara (Gadus chalcogrammus).
Pošto su jaki borci, tune su među najpoželjnijim trofejima među sportskim ribolovcima. I što se tiče Jadranskog mora – ova teza podjednako važi.
Rod Allothunnus je predstavljen jednom vrstom – Allothunnus fallai („slender tuna“). Nastanjuju južnu poluloptu u subtropskim i tropskim vodama Indijskog, Atlantskog i Tihog okeana, iz tog razloga nijesu stigle do Jadranskog mora. Mogu dostići dužinu nešto preko jednog metra i težinu od 13,7 kilograma.
(Allothunnus fallai. Foto © Dermott Yawney. fishesofaustralia.net.au)
Rod Auxis obuhvata četiri vrste ribe. Nastanjuju priobalne tropske i subtropske vode svih okeana, a hrane se planktonom, glavonošcima i sitnom ribom. Imaju veliki komercijalan značaj. Ovaj rod objedinjuje manje ribe, od kojih je najmnogobrojnija Auxis thazard, koja je takođe poznata po svom engleskom nazivu „frigate tuna“, dostiže u dužinu 65 centimetara i težinu od 1,7 kilograma. Često formiraju jata zajedno sa drugim predstavnicima skušovki. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik roda:
(Trup / trupac. Foto © armacao.exblog.jp)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine do 50 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara. Maksimalna težina je manja od 2 kilograma. Hrani se sitnom ribom, račićima i lignjama. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Rod Euthynnus obuhvata 3 vrste ribe, koje nastanjuju priobalne tropske i subtropske vode svih okeana. Ove ribe formiraju jata, hrane se sitnom ribom, rakovima i lignjama. Sa druge strane, njima se hrane krupne tune, marlini i ajkule. Po izgledu ove ribe su dosta slične. Euthynnus lineatus je rasprostranjen u tropskim vodama Tihog okeana, Euthynnus affinis nastanjuje priobalne tropske i subtropske priobalne vode Indijskog i zapadnog dijela Tihog okeana, a najkrupniji predstavnik roda je luc (Euthynnus alletteratus), koji je ujedno i jedan od najčešćih trofeja u ulovima ljubitelja jadranskog džiginga sa obale i trolinga.
(Luc. Foto © JT Williams. commons.wikimedia.org)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine od 1-150 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 122 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 80 centimetara. Maksimalna težina je 16,5 kilograma. Hrani se ribom, račićima i lignjama. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Jedini predstavnik roda Katsuwonus je prugasta tuna (Katsuwonus pelamis). Ovo je pelagički grabljivac, koji formira jata, može se sresti u svim okeanima, osim Sjevernog Ledenog. Tijelo ove tune je deblje i više okruglo, nego kod njenih rođaka, sa tamnim, uzdužnim prugama na bokovima i trbuhu. Najplodotvornija je tuna, što se tiče komercijalnog značaja, a i popularan je objekat sportskog ribolova. Prugasta tuna rijetko zaviruje u Jadransko more:
Tuna prugasta / trup prugavac (Katsuwonus pelamis).
(Prugasta tuna / trup prugavac. Foto © Shunji Fujiwara, Rui Patricio Freitas. fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine do 260 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 110 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 80 centimetara. Maksimalna težina je 34,5 kilograma. Hrani se ribom, lignjama, rakovima i mekušcima. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Rod tuna (Thunnus), koji nekad nazivaju i „prave tune“, obuhvata 8 vrsta ribe, koji su podijeljeni u dva podroda: Thunnus (Thunnus), na engleskom jeziku se zove „bluefin“ („plavorepe“), i Thunnus (Neothunnus), na engleskom jeziku se zove „yellowfin“ („žutorepe“). Poslednje analize na nivou DNK su pokazale da sa ovom podjelom nije baš sve tako prosto, ali nećemo zalaziti u detalje.
Podrod „yellowfin“ na današnji dan obuhvata tri vrste ribe: žutorepa tuna (Thunnus albacares), koji nastanjuje sve tropske i umjerene vode svjetskih okeana, ali koji iz nekog razloga izbjegava vode Sredozemnog mora. Pripadnici ovog podroda mogu da dostignu dužinu od 2 metra i težinu od 200 kilograma; zatim crnorepa tuna (Thunnus atlanticus), koji živi u zapadnom Atlantiku, od rta Kejp Kod do Brazila, i koji može da dostigne dužinu od jednog metra i težinu od 21 kilogram; i dugorepa tuna (Thunnus tonggol), koji se može sresti u tropskim i subtropskim vodama Indijskog i Tihog okeana, koji može da dostigne dužinu od skoro jedan ipo metar i težinu od 36 kilograma.
Thunnus albacares je jedan od najpopularnijih objekata sportskog morskog ribolova u svijetu. Ipak, na žalost, kao što smo ranije naveli – u Sredozemno more, a samim tim i u njegov najhladniji duo – Jadransko more, ova riba ne zalazi. Kao uostalom i svi drugi pripadnici „yellowfin“.
(Žutorepa tuna. Foto © blackmagictackle.com)
Podrod „bluefin“ obuhvata pet vrsta ribe, od kojih se tri, a konkretno južna plavorepa tuna (Thunnus maccoyii), koji nastanjuje umjerene vode svih okeana južne polulopte, može da dostigne dužinu do 2,5 metara i težinu od 260 kilograma; krupnooka tuna (Thunnus obesus), koji nastanjuje tropske i subtropske vode Atlantskog, Tihog i Indijskog okeana, može da dostigne dužinu do 2,5 metra i težinu do 210 kilograma; i pacifička plavorepa tuna (Thunnus orientalis), koji nastanjuje uglavnom sjeverni dio Tihog okeana, može da dostigne dužinu od 3 metra i težinu od 450 kilograma – ne mogu sresti u Jadranskom moru. Međutim, ako su šanse da se vidi albakor tunu (Thunnus alalunga) još uvijek male, iako se on sve češće može naći u ulovima, zato je najveći predstavnik cijelog roda – atlantska plavorepa tuna (Thunnus thynnus) – stalan stanovnik Jadranskog mora i objekat je sportskog ribolova.
Tuna dugoperajna / albakor tuna (Thunnus alalunga).
(Dugoperajna tuna / albakor. Foto © The Online Guide to the Animals of Trinidad and Tobago. findeatdrink.com)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine do 600 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 140 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 100 centimetara. Maksimalna težina je 60,3 kilograma. Hrani se ribom, lignjama i rakovima. Dosta rijedak je stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu. Unesena u Crveni spisak IUCN kao vrsta, koja je na granici ugroženoženosti (NT).
Tuna plavorepa / tuna / tunj (Thunnus thynnus).
(Plavorepa tuna. Foto © Muséum national d’Histoire naturelle (S. Iglesias). fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Nastanjuje dubine do 985 metara, najčešće do 100 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 458 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 200 centimetara. Maksimalna težina je 684 kilograma. Hrani se ribom, lignjama i rakovima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. Unesena je u Crveni spisak IUCN kao vrsta, koja se nalazi u opasnosti od nestajanja (EN).
Podred Stromateoidei reda Scombriformes obuhvata oko 73 vrste ribe iz 16 rodova i 6 porodica. Mnoge od njih su stanovnici dubokih voda i u simbiozi su sa meduzama. Neke od ovih riba ih koriste u svojstvu zaštite, neke za ishranu. Nastanjuju praktično sve tropske i umjerene morske vode. U Jadranskom moru se mogu sresti predstavnici tri porodice:
Porodica Centrolophidae obuhvata 31 vrstu ribe, od kojih se tri mogu sresti i u Jadranskom moru:
Pastir šiljoglavac / pastir crni (Centrolophus niger).
(Pastir šiljoglavac. Foto © Ichthyology Database of the Swedish Museum of Natural History. artedi.nrm.se)
Ovo je pelagička vrsta, koja ponekad formira jata. Nastanjuje dubine od 40-1050 metara, najčešće od 300-700 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 150 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 60 centimetara. Hrani se ribom, lignjama, rakovima i zooplanktonom. Dosta rijedak je, ali stalni stanovnik Jadranskog mora.
Trnobraz (Schedophilus medusophagus).
(Trnobraz. Foto © Ichthyology Database of the Swedish Museum of Natural History. artedi.nrm.se)
Ovo je pelagička vrsta. Nastanjuje dubine od 200-360 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 51 centimetara. Hrani se rebronošama i meduzama. Zabilježeni su rijetki susreti sa njom u Jadranskom moru.
Pastir batoglavac (Schedophilus ovalis).
(Pastir batoglavac. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 70-700 metara, najčešće od 80-240 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 60 centimetara. Hrani se ribom, lignjama i meduzama. Dosta rijedak je, ali stalni stanovnik Jadranskog mora.
Porodica Nomeidae obuhvata 16 vrsta ribe, od kojih se samo jedna može sresti u Jadranskom moru:
Pastir krilaš (Cubiceps gracilis).
(Pastir krilaš. Foto © IMARES. iucnredlist.org)
Ovo je pelagička vrsta. Nastanjuje dubine do 300 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 107 centimetara. Hrani se uglavnom meduzama. Ovo je rijetka vrsta, stanovnik Jadranskog mora.
Porodica Stromateidae obuhvata 17 vrsta ribe, dok su susreti sa dvije od njih zabilježeni u Jadranskom moru:
Plotica srebrna (Pampus argenteus).
(Srebrna plotica. Foto © John E. Randall. fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta. Nastanjuje dubine od 5-110 metara. Drži se u blizini muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se rebronošama, meduzama i drugim zooplanktonom. Ova riba je stanovnik zapadnog dela Tihog okeana. Pojedinačni susreti zabilježeni su na sjeveroistoku Jadranskog mora. Najvjerovatnije su prodrli iz Tihog okeana zajedno sa balastnim vodama brodova ili su migrirali prateći meduze.
Plotica morska (Stromateus fiatola).
(Morska plotica. Foto © armacao.exblog.jp)
Ovo je pelagička vrsta. Nastanjuje dubine od 10-70 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Hrani se sitnim ribom, meduzama i drugim zooplanktonom. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora, koji se češće može sresti u njegovom južnom dijelu.