Izabrati jezik:

Glavoči / gujoči (Gobiidae) Jadrana.

Dok šetamo obalama mora i bacamo pogled u ne baš duboku vodu, sigurno ćemo zapaziti premještanja sitne ribe na dnu, koja se odlično maskira u boje dna. Većina tih „tajnih agenata“ pripada redu Gobiiformes iz klade Percomorpha.

Još nedavno ove ribe, kao i još neke ribe, pripisivale su se podredu iz reda grgečki, ali nauka ne stoji na jednom mjestu, već napreduje i usavršava svoje klasifikacije. Ostavićemo ovo klasifikicaijsko pitanje na savjesti naučnika, i nastavićemo razgovor o ovim simpatičnim ribama, kao o rođacima, makar i malo daljim na današnji dan, riba iz reda grgečki.

(Poštanska marka SSSR, 1983. Glavoč okruglak. stamps.ru)

Gobiiformes su nastanjene prvenstveno u tropskim i subtropskim vodama, u morskoj ili slankastoj vodi, a neke vrste su poluslatkovodne ribe. Oko 10 procenata predstavnika ovog reda živi u slatkoj vodi – na mnogim okeanskim ostrvima one su najbrojniji stanovnici njihovih slatkovodnih vodenih površina. Ranije (prije nove klasifikacije) ovaj red se smatrao najbrojnijim podredom morskih riba.

Ribe iz reda Gobiiformes Schindleria brevipinguis, koje nastanjuju reon Velikog koralnog grebena, do nedavno su se smatrale najsitnijim na svijetu, srednja dužina mužjaka je samo 7,9 mm. Najkrupnija riba iz ovog reda je Oxyeleotris marmorata. Ona nastanjuje slatke i slane vode basena rijeka Mekong i Čao Praja (Menam) i dostiže dužinu od 65 centimetara.

(Oxyeleotris marmorata. Foto © teaktreefishingchiangmai.com)

Ovaj red danas obuhvata sedam porodica i više od 2200 vrsta ribe.

Gobiiformes, koje žive u Jadranskom moru – sitne su ribe, koje većinom borave na dnu i žive u zasjedama. U Jadranskom moru se može sresti 45 predstavnika samo jedne porodice – porodice glavoča.

Pomenuta porodica glavoča (Gobiidae) obuhvata više od 1100 vrsta ribe iz 160 rodova. Ove ribe su rasprostranjene po cijelom svijetu, nastanjuju tropski i umjereni pojas. Najčešće nastanjuju priobalnu zonu, naseljavajući kako morske, tako i slankaste i slatke vode. Većina ovih riba ne prelazi dužinu od 10 centimetara. Čak najsitnije vrste ovih riba su pretežno mesožderi.

Mliječ ružični (Aphia minuta).

(Mliječ ružični. Foto © Wijnand Vlierhuis. anemoon.org)

Nastanjuje dubine do 97 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 7,9 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč kristalni / gujoč kristalni / mliječić (Crystallogobius linearis).

(Gujoč kristalni / mliječić. Foto © Rudolf Svensen. nmsportsfiske.no)

Nastanjuje dubine od 1-400 metara. Ovo je pelagična vrsta. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 4,7 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić mreškan / gujočić mreškan (Buenia affinis).

(Glavočić mreškan / gujočić mreškan. Foto © Šárka Mašová. biolib.cz)

Nastanjuje dubine od 3-25 metara, najčešće od 5-20 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 3,3 centimetara. U Jadranskom moru najčešće se nalazi u Kvarnerskom zalivu u Hrvatskoj. Rijetki susreti zabilježeni su i u drugim dijelovima mora.

Glavoč plošac / gujoč ploštac (Chromogobius quadrivittatus).

(Glavoč plošac / gujoč ploštac. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org)

Boravi u priobalnoj zoni, skrivajući se pod kamenjem, u korijenju biljaka. Maksimalna zabilježena dužina je 6,6 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić sedlan / gujočić kamjenjar (Chromogobius zebratus).

(Glavočić sedlan / gujočić kamjenjar. Foto © Stefano Guerrieri. naturamediterraneo.com)

Živi u priobalnoj zoni. Maksimalna zabilježena dužina je 5,3 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč korčulanski / gujoč korčulanski (Corcyrogobius liechtensteini).

(Glavoč korčulanski / gujoč korčulanski. Foto © Šárka Mašová. biolib.cz)

Nastanjuje dubine od 5-25 metara. Sakriva se u pukotinama stijena, praznim školjkama. Maksimalna zabilježena dužina je 7,9 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora. Ovo je vrsta, koja je slabo izučena.

Glavočić zuban / gujočić zuban (Deltentosteus collonianus).

(Glavočić zuban / gujočić zuban. Foto © Sylvain le Bris. doris.ffessm.fr)

Nastanjuje dubine do 120 metara. Drži se u blizini dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 7 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč četveropjegi / gujoč četripeg (Deltentosteus quadrimaculatus).

(Glavoč četveropjegi / gujoč četripeg. Foto © David Luquet. fishbase.org)

Nastanjuje dubine do 333 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 8 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom sjevernom dijelu.

Glavoč crnac / gujoč crnac (Didogobius schlieweni).

(Glavoč crnac / gujoč crnac. Foto © Stefano Guerrieri. naturamediterraneo.com)

Nastanjuje dubine od 2-14 metara. Boravi u posidoniji (morskoj travi) iznad šljunkovitog i pjeskovitog dna. Vodi noćni način života. Maksimalna zabilježena dužina je 4,9 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ovo je rijetka vrsta. Do nedavno je smatrana endemom Jadranskog mora, koji je mogao sresti oko hrvatskih ostrva Unije i Cres. Ali u posljednje vrijeme susreti sa njom su počeli da se bilježe i u drugim djelovima Jadranskog i Sredozemnog mora.

Istarski glavoč / istarski gujoč (Didogobius splechtnai).

(Istarski glavoč / istarski gujoč. Foto © Alessandro Pagano. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 5-56 metara. Boravi u poplavljenim pećinama i pećinama na kamenitim obalama. Maksimalna zabilježena dužina je 2,8 centimetara. Ovo je rijetka vrsta. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Steinizijev glavoč / steinсov gujoč (Gammogobius steinitzi).

(Steinizijev glavoč / steinсov gujoč. Foto © Stefano Guerrieri. naturamediterraneo.com)

Nastanjuje dubine od 2-15 metara. Drži se u blizini obale u podvodnim grotlima. Maksimalna zabilježena dužina je 3,8 centimetara. Ovo je rijetka vrsta. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč zlatac / gujoč žuti (Gobius auratus).

(Glavoč zlatac / gujoč žuti. Foto © Massimo Boyer. scubazone.it)

Nastanjuje dubine od 5-8o metara, najčešće od 5-30 metara. Drži se u blizini kamenitog dna, prekrivenog vegetacijom. Sakriva se u pukotinama stijena. Maksimalna zabilježena dužina je 10 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč bjelčić / gujoč bjelčić (Gobius bucchichi).

(Glavoč bjelčić / gujoč bjelčić. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 1-30 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 10 centimetara. Hrani se polihetama, rakovima, mekušcima i algama. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč pločar / gujoč pločar (Gobius cobitis).

(Glavoč pločar / gujoč pločar. Foto © tokaiki.net)

Nastanjuje dubine do 35 metara. Drži se u blizini kamenitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 27 centimetara. Hrani se rakovima, crvima i sitnim ribama. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Uvijeni glavoč / uvijeni gujoč (Gobius couchi).

(Uvijeni glavoč / uvijeni gujoč. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)

Nastanjuje dubine do 10 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna, skrivajući se pod kamenjem. Maksimalna zabilježena dužina je 17 centimetara. Hrani se polihetama, algama, rakovima, školjkama. Ovo je rijetka vrsta. Zabilježeni su rijetki susreti sa njom u Jadranskom moru, uglavnom u blizini otoka Krka u Hrvatskoj.

Glavoč krvoust / gujoč krvoust (Gobius cruentatus).

(Glavoč krvoust / gujoč krvoust. Foto © JorgeMF. flickr.com/photos/7221269@N02)

Nastanjuje dubine od 15-40 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i kamenitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 18 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč blijedac / gujoč bijelac (Gobius fallax).

(Glavoč blijedac / gujoč bijelac. Foto © Fabio Vitale. naturamediterraneo.com)

Nastanjuje dubine do 32 metara. Drži se u blizini obale. Sakriva se u pukotinama stijena i podvodnim grotlima. Maksimalna zabilježena dužina je 9 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč bjelaš / gujoč bjelaš (Gobius geniporus).

(Glavoč bjelaš / gujoč bjelaš. Foto © cebs13.free.fr)

Nastanjuje dubine do 30 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 16 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Kolombatovićev glavoč / kolombatovićev gujoč (Gobius kolombatovici).

(Kolombatovićev glavoč / kolombatovićev gujoč. Foto © Borut Furlan. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 15-9o metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna sa kamenjem. Maksimalna zabilježena dužina je 9,2 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ovo je rijetka vrsta. Ovo je endem severnog dela Jadranskog mora.

Glavoč blatar / gujoč blatar (Gobius niger).

(Glavoč blatar / gujoč blatar. Foto © Lauri Urho. luontoportti.com)

Nastanjuje dubine do 96 metara, najčešće od 1-50 metara. Drži se se u blizini ušća reka, u lagunama i priobalnim vodama, blizu peskovitog i muljevitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 18 centimetara. Hrani se rakovima, mekušcima i sitnim ribama. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč mrkulj / gujoč mrki (Gobius paganellus).

(Glavoč mrkulj / gujoč mrki. Foto © Stefano Guerrieri. fishbase.org)

Nastanjuje dubine do 15 metara. Drži se u blizini pjeskovitog, kamenitog i muljevitog dna, prekrivenog vegetacijom, skrivajući se pod kamenjem. Maksimalna zabilježena dužina je 13 centimetara. Hrani se račićima i polihetama. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč pješčani / gujoč pješčani (Gobius roulei).

(Glavoč pješčani / gujoč pješčani. Foto © Xavier Salvador. Fundació Mar. flickr.com/photos/fundaciomar)

Nastanjuje dubine do 385 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i kamenitog dna. Ovo je dubokovodna vrsta. Maksimalna zabilježena dužina je 8 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ovo je rijetka vrsta. Zabilježeni su susreti sa njom u istočnom dijelu Jadrana.

Glavočić crnobok / gujočić crnobok (Gobius vittatus).

(Glavočić crnobok / gujočić crnobok. Foto © Jürgen Herler. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 15-85 metara, najčešće od 15-50 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 5,8 centimetara. Hrani se račićima i algama. Stalan je, ali ipak prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora. Zabilježeni su susreti sa njom u blizini obale Hrvatske.

Glavočić zebrasti / gujočić šargan (Zebrus zebrus).

(Glavočić zebrasti / gujočić šargan. Foto © Robert Patzner. iucnredlist.org)

Nastanjuje dubine do 5 metara. Drži se u blizini obale iznad pjeskovitog, kamenitog i muljevitog dna, prekrivenog vegetacijom, skrivajući se pod kamenjem. Maksimalna zabilježena dužina je 5,5 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč travaš / gujoč travaš (Zosterisessor ophiocephalus).

(Glavoč travaš / gujoč travaš. Foto © akvarij.net)

Nastanjuje dubine do 30 metara. Drži se u blizini muljevitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara. Hrani se školjkama, kozicama, rakovima i sitnom ribom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić kavkaski / gujočić kavkaski (Knipowitschia caucasica).

(Glavočić kavkaski / gujočić kavkaski. Foto © A. Harka. fishbase.org)

Nastanjuje dubine do 2 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna, prekrivenog vegetacijom. Maksimalna zabilježena dužina je 5 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Prema nepotvrđenim izveštajima, ova vrsta se nalazi u severnom delu Jadranskog mora.

Guilletijev glavoč / guilletijev gujoč (Lebetus guilleti).

(Guilletijev glavoč / guilletijev gujoč. Foto © Arif Can Keskin. evrimagaci.org)

Nastanjuje dubine do 30 metara, najčešće od 8-10 metara. Drži se blizu kamenitog dna i školjke. Maksimalna zabilježena dužina je 2,5 centimetara. Ovo je rijetka vrsta. U Jadranskom moru zabilježeni su susreti u njegovom sjeveroistočnom dijelu.

Glavočić veleljuskaš / gujočić veleljuskaš (Lesueurigobius friesii).

(Glavočić veleljuskaš / gujočić veleljuskaš. Foto © Jim Greenfield. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 10-13o metara. Drži se u blizini muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 13 centimetara. Hrani se malim rakovima i mekušcima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić repaš / gujočić repaš (Lesueurigobius suerii).

(Glavočić repaš / gujočić repaš. Foto © Stéphane Jamme. doris.ffessm.fr)

Nastanjuje dubine do 337 metara. Drži se u blizini muljevitog dna. Ovo je dubokovodna vrsta. Maksimalna zabilježena dužina je 6 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik sjeveroistočnog dijela Jadranskog mora.

Glavočić crveni / gujočić crveni (Millerigobius macrocephalus).

(Glavočić crveni / gujočić crveni. Foto © mladina.si)

Nastanjuje dubine od 6-1o metara. Drži se blizu kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 4,4 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić balearski / gujočić balearski (Odondebuenia balearica).

(Glavočić balearski / gujočić balearski. Foto © Stefano Guerrieri. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 20-7o metara. Drži se blizu kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 3,2 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić Bathov / gujočić Batijev (Pomatoschistus bathi).

(Glavočić Bathov / gujočić Batijev. Foto © Roberto Pillon. marinespecies.org)

Nastanjuje dubine od 7-14 metara. Drži se u blizini šljunkovitog, pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 3 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić crnotrus / gujočić crnotrus (Pomatoschistus canestrinii).

(Glavočić crnotrus / gujočić crnotrus. Foto © R. Šanda. europeana.eu)

Boravi u priobalnoj zoni laguna, ušća; ulazi u reke. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 5,5 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik severnog dela Jadranskog mora.

Glavočić rašljorepić / gujočić Knerov (Pomatoschistus knerii).

(Glavočić rašljorepić / gujočić Knerov. Foto © Marcelo Kovačić. fishbase.org)

Boravi u priobalnoj zoni. Uobičajena dužina je 3,5 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić kaljužar / gujočić kaljužar (Pomatoschistus marmoratus).

(Glavočić kaljužar / gujočić kaljužar. Foto © Roberto Pillon. ittiofauna.org)

Nastanjuje dubine od 20-7o metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 8 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 5 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić sićušni / gujočić sićušni (Pomatoschistus microps).

(Glavočić sićušni / gujočić sićušni. Foto © ravon.nl)

Nastanjuje dubine do 12 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 9 centimetara. Hrani se malim rakovima, crvima. Stalan je, ali ipak prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić pjeskuljaš / gujočić crnotrus mali (Pomatoschistus minutus).

(Glavočić pjeskuljaš / gujočić crnotrus mali. Foto © Klaus Busse. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 4-200 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 11 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavoč norveški / gujoč norveški (Pomatoschistus norvegicus).

(Glavoč norveški / gujoč norveški. Foto © ittiofauna.org)

Nastanjuje dubine od 10-2o metara. Drži se u blizini muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 8 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Ovo je rijetka vrsta. U Jadranskom moru zabilježeni su susreti u njegovom sjevernom dijelu.

Glavočić dvotočkaš / gujočić dvotočkić (Pomatoschistus pictus).

(Glavočić dvotočkaš / gujočić dvotočkić. Foto © Andy Rapson. fishtanksandponds.co.uk)

Nastanjuje dubine od 1-55 metara. Drži se u blizini šljunkovitog i pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 6 centimetara. Hrani se zooplanktonom. Stalan je, ali ipak prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić šiljoglav / gujočić šiljoglav (Pomatoschistus quagga).

(Glavočić šiljoglav / gujočić šiljoglav. Foto © Roberto Pillon. marinespecies.org)

Boravi u priobalnoj zoni. Maksimalna zabilježena dužina je 6 centimetara. Stalan je, ali ipak prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić pelagični / gujočić pelagični (Pseudaphya ferreri).

(Glavočić pelagični / gujočić pelagični. Foto © Mat Vestjens. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 1-1o metara. Ovo je pelagična vrsta. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 3,5 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić pećinski / glavočić od grote (Speleogobius trigloides).

(Glavočić pećinski / glavočić od grote. Foto © Adriano Morettin. colapisci.it)

Nastanjuje dubine od 8-25 metara. Drži se u blizini obale u podvodnim grotlima. Maksimalna zabilježena dužina je 1,8 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora. Ovo je endem Jadrana.

Glavoč leopard / gujoč leopard (Thorogobius ephippiatus).

(Glavoč leopard / gujoč leopard. Foto © Stefano Guerrieri. naturamediterraneo.com)

Nastanjuje dubine od 6-4o metara, najčešće od 6-12 metara. Drži se blizu kamenite obale. Maksimalna zabilježena dužina je 13 centimetara. Hrani se rakovima, gastropodima i algama. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Glavočić veleljuskaš trećeperac / gujočić veleljuskaš trećeperac (Thorogobius macrolepis).

(Glavočić veleljuskaš trećeperac / gujočić veleljuskaš trećeperac. Foto © Jürgen Herler. fishbase.org)

Boravi u priobalnoj zoni. Maksimalna zabilježena dužina je 6,5 centimetara. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Dolfusijev glavoč / dolfusijev gujoč (Vanneaugobius dollfusi).

(Dolfusijev glavoč / dolfusijev gujoč. Foto © Marcelo Kovačić. fishbase.org)

Nastanjuje dubine do 110 metara. Drži se u blizini pjeskovitog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 7,9 centimetara. Stalan je, ali rijedak stanovnik sjeveroistočnog dijela Jadranskog mora. Ovo je slabo izučena vrsta.