Izabrati jezik:

Predstavnice podreda Labroidei u Jadranskom moru.

Podred Labroidei reda Perciformes obuhvata oko 2300 vrsta, koje su objedinjene u 6 porodica. Većina raznobojnih riba, koje se mogu primijetiti pod nogama pored obala Sredozemlja, su pripadnice upravo ovog reda.

(Smokva. Crtež nepoznatog autora, 1836. etsy.com)

Naša predstava o ovim ribama većinom je orjentisana na manje priobalne ribe, ali to je greška. Cheilinus undulatus, riba iz porodice usnače (Labridae), dostiže dužinu 230 centimetara i težinu veću od 190 kilograma. Cheilinus undulatus se drži blizine koralnih grebena Crvenog mora i tropskih reona Indijskog i Tihog okeana.

(Cheilinus undulatus. Foto © lotour.com)

Više od polovine vrsta podreda Labroidei, koje su stanovnici slatkih voda, pripadaju porodici Cichlidae i dobro su poznate ljubiteljima akvarijumistike. Ostale vrste žive u morskoj i rjeđe u slankastoj vodi. Kod većine vrsta se javlja dihogamija – promjena pola u toku života iz ženskog u muški.

U Jadranskom moru se može sresti 20 vrsta riba iz 3 porodice.

Porodica usnače (Labridae) obuhvata oko 550 vrsta riba iz 71 roda. Ovo su isključivo morski stanovnici, koji nastanjuju priobalne vode i koralne grebene mora iz basena Atlantskog, Indijskog i Tihog okeana. Dimenzije, oblik tijela i boje ovih riba su jako različiti. Većina predstavnika lovi beskičmenjake sa dna, neke sitnije vrste su tzv. „čistači“, koji čiste ektoparazite (spoljašnje parazite) sa tijela krupnijih riba. Srednja dužina predstavnika Labridae je manja od 15 centimetara, ipak ribe iz roda Cheilinus, koje nastanjuju Indijski i Tihi okean, dostižu više nego impozantne dimenzije. Njihov najkrupniji predstavnik je već pomenuta Cheilinus undulatus. U Jadranskom moru se može sresti 18 predstavnika ove porodice:

Pešac ljuskavac (Acantholabrus palloni).

(Pešac ljuskavac. Foto © Erling Svensen. artsdatabanken.no)

Nastanjuje dubine od 30-500 metara. Drži se blizine stjenovitog i pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara. Hrani se beskičmenjacima sa dna. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Knez (Coris julis).

(Muški primjerak kneza. Foto © blog.mallorcahiking.com)

Nastanjuje dubine do 120 metara, najčešće od 1-60 metara. Drži se u blizini kamenitog dna i u poljima morske trave. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Mužjaci imaju jače boje od ženki. Noću se zakopavaju u pijesak, a takođe i onda kada se uplaše. Hrane se uglavnom mekušcima, morskim ježevima i crvima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Zdur tupoglavac (Ctenolabrus rupestris).

(Zdur tupoglavac. Foto © Erling Svensen. artsdatabanken.no)

Nastanjuje dubine od 1-5o metara, najčešće od 1-20 metara. Drži se u blizini kamenitog dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 18 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 11 centimetara. Hrani se uglavnom mahovnjacima, račićima i puževima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Vrana (Labrus merula).

(Vrana. Foto © Protesilao. naturamediterraneo.com)

Nastanjuje dubine od 1-5o metara. Drži se u blizini stjenovitog dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 45 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Hrani se uglavnom morskim ježevima, školjkama, rakovima i crvima. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Smokva (Labrus mixtus).

(Muški primjerak smokve. Foto © Sue Daly. marlin.ac.uk)

Nastanjuje dubine od 2-20o metara, najčešće od 40-80 metara. Drži se u blizini stjenovitog dna, zaraslog vodenim rastinjem. Mužjaci imaju jače boje od ženki. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se uglavnom sitnom ribom, rakovima i mekušcima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Drozak / drozd (Labrus viridis).

(Drozak / drozd. Foto © bqqo.com)

Nastanjuje dubine od 1-5o metara. Drži se u blizini stjenovitog dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 47 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 37 centimetara. Hrani se uglavnom sitnom ribom, rakovima i mekušcima. Ova riba je stalan, ali prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora i češće se može sresti i njegovom južnom dijelu. Unesena u Crveni spisak IUCN, kao ugrožena vrsta (VU).

Zdur šiljoglavac (Lappanella fasciata).

(Zdur šiljoglavac. Foto © Borut Furlan. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 35-20o metara. Drži se u blizini kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara. Hrani se uglavnom mahovnjacima, račićima i puževima. U Jadranskom moru su zabilježeni rijetki susreti sa njim.

Hinac dugoprugac (Symphodus doderleini).

(Hinac dugoprugac. Foto © ilpianetazzurro.it)

Nastanjuje dubine od 2-4o metara. Drži se blizini alge i morske trave. Maksimalna zabilježena dužina je 10 centimetara. Hrani se uglavnom mahovnjacima, račićima i puževima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Hinac crnorepi / pešnjić crnorepi (Symphodus melanocercus).

(Hinac crnorepi / pešnjić crnorepi. Foto © Jordi Regàs. cibsub.cat)

Nastanjuje dubine od 1-25 metara. Drži se u blizini stjenovitog dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 14 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 11 centimetara. Hrani se uglavnom mekušcima, crvima i račićima. Ova riba je rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Podujka (Symphodus mediterraneus).

(Podujka. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org)

Nastanjuje dubine od 1-5o metara. Drži se u blizini dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 18 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrani se uglavnom sitnim mekušcima, morskim ježevima, crvima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Kosirica mjesečica (Symphodus melops).

(Ženski primjerak kosirice mjesečice. Foto © JC Schou. biopix.dk)

Nastanjuje dubine od 1-3o metara. Drži se u blizini stjenovitog dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 28 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Mužjaci imaju jače boje od ženki. Hrani se uglavnom mekušcima, crvima i rakovima. Stalan je, ali ipak dosta rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Martinka (Symphodus ocellatus).

(Muški primjerak martinke. Foto © Dalibor Andres. wildcroatia.net)

Nastanjuje dubine od 1-3o metara. Drži se u blizini dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 12 centimetara. Mužjaci imaju jače boje od ženki. Hrani se uglavnom račićima, crvima i kozicama. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Sivi pešac / sivi hinac (Symphodus cinereus).

(Sivi pešac / sivi hinac. Foto © Rick Stuart-Smith. reeflifesurvey.com)

Nastanjuje dubine od 1-3o metara. Drži se blizini alge i morske trave, nastanjuje priobalne vode, lagune i limane. Maksimalna zabilježena dužina je 16 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 8 centimetara. Hrani se uglavnom kozicama, račićima i školjkama. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Kosirica (Symphodus roissali).

(Kosirica. Foto © Jordi Regàs. cibsub.cat)

Nastanjuje dubine od 1-3o metara. Drži se u blizini dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 17 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Hrani se uglavnom mekušcima, kozicama i morskim ježevima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Dugonoska (Symphodus rostratus).

(Dugonoska. Foto © Rick Stuart-Smith. reeflifesurvey.com)

Nastanjuje dubine od 1-5o metara. Drži se u blizini dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 13 centimetara. Hrani se uglavnom račićima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Lumbrak (Symphodus tinca).

(Muški primjerak lumbraka. Foto © Giménez Martín. fotodenaturaleza.com)

Nastanjuje dubine od 1-5o metara. Drži se u blizini dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 44 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Hrani se uglavnom mekušcima, morskim ježevima, kozicama, rakovima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Vladika / vladika arbanaška (Thalassoma pavo).

(Vladika / vladika arbanaška. Foto © Simon Brandl. scimonopsis.com)

Nastanjuje dubine od 1-120 metara, najčešće od 1-50 metara. Drži se u blizini stjenovitog dna, zaraslog vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Hrani se uglavnom mekušcima i račićima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Šarko crveni (Xyrichtys novacula).

(Šarko crveni. Foto © tokaiki.net)

Nastanjuje dubine od 1-90 metara. Drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 38 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Hrani se uglavnom mekušcima, rakovima i kozicama. Ova riba je stalan, ali prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora.

Porodica Pomacentridae obuhvata više od 400 vrsta ribe iz 29 rodova. One nastanjuju sva tropska mora, a najviše su zastupljene u Indo-Tihookeanskoj oblasti. Većina vrsta živi u plićaku, na dubinama od 2 do 15 metara, nastanjuju koralne grebene, hrane se vodenim rastinjem, planktonom i sitnim rakovima sa dna. Raznovrsnih su i upadljivih boja. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice, iz roda Chromis:

Crnac / crnej (Chromis chromis).

(Crnac / crnej. Foto © Klaus Rudloff. biolib.cz)

Nastanjuje dubine od 2-4o metara. Vrsta koja formira jata. Drži se u vodi, nad stjenovitim dnom i rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 13 centimetara. Hrani se zooplanktonom i sitnim beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.

Porodica Scaridae obuhvata 100 vrsta riba iz 10 rodova. Nastanjuju Atlantski, Indijski i Tihi okean, a takođe i mora njihovih basena. Svoj naziv ove ribe su dobile zahvaljujući svojim zubima, koji vilicama ovih riba daju izgled kljuna papagaja. Uz pomoć svog „kljuna“ Scaridae kupe vodeno rastinje sa korala i površina kamenja, sitneći i kamenje i korale, što čini predstavnike Scaridae jednima od najvažnijih „proizvođača“ pijeska na koralnim grebenima. Većina predstavnika Scaridae može da poraste do 30-50 centimetara, najkrupnija riba iz ove porodice je Bolbometopon muricatum, koja nastanjuje Indijski i Tihi okean i dostiže dužinu 130 centimetara i težinu 46 kilograma. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik porodice iz roda Sparisoma:

Papigača (Sparisoma cretense).

(Ženski primjerak papigače. Foto © Sacha Lobenstein. enelmar.es)

Nastanjuje dubine od 1-5o metara. Drži se u blizini stjenovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Ženke imaju jače boje od mužjaka. Hrani se uglavnom algama i beskičmenjacima. Ova riba je stalan, ali prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora i češće se može sresti i njegovom južnom dijelu.

(Muški primjerak papigače. Foto © Szilas. en.wikipedia.org)