Dosta veliki broj riba iz reda grgečki u Jadranskom moru ima samo jednu-dvije vrste porodica, a neke su čak monotipske vrste.
Pisanje o svakoj porodici u odvojenom tekstu je raskoš, koju sebi ne možemo dozvoliti i zato je adriaticnature objedinio predstavnike reda Grgečki, a tačnije nadporodice Percoidea, koji imaju malo ili nemaju uopšte rođake, a koji se mogu sresti u Jadranskom moru, u jedan tekst.
(Giotaku Naoki Hayashi. atlasobscura.com)
Porodica Apogonidae obuhvata oko 370 vrsta ne baš krupnih riba, čija dužina ne prelazi 10 centimetara. Uglavnom su to morske ribe, jarkih boja, široko rasprostranjene u tropskim vodama Indijskog, Tihog i Atlantskog okeana. Žive u blizini koralnih rifova. Preferiraju noćni način života, a danju se kriju u pećinama ili pukotinama rifova. Hrane se zooplanktonom. U Jadranskom moru se može sresti samo jedan predstavnik ove porodice.
Matulič / matuličić (Apogon imberbis).
(Matulič / matuličić. Foto © Sasha Lobenstein. enelmar.es)
Nastanjuje dubine od 10-200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara. Drži se u blizini muljevitog i kamenitog dna, danju se skriva u podvodnim pećinama i drugim skrovištima. Preferira noćni način života. Formira manja jata. Hrani se beskičmenjacima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Epigonidae – manja porodica, koja obuhvata oko 35 vrsta dubokovodnih riba, koje nastanjuju Atlantski, Indijski i Tihi okean, a takođe i Sredozemno more. Najkrupniji predstavnici Epigonidae dostižu u dužinu 75 centimetara, a većina ne prelazi dužinu od 20 centimetara. Maksimalna dubina, na kojoj su nađene vrste porodice Epigonidae, je oko 3000 metara. U Jadranskom moru se mogu sresti dva predstavnika porodice:
Veleokan smeđi / zubati matuličić (Epigonus denticulatus).
(Veleokan smeđi / zubati matuličić. Foto © Brandi Noble. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 130-830 metara, a najčešće od 300-600 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara. Hrani se beskičmenjacima i sitnom ribom. Bilježe se rijetki susreti u južnom dijelu Jadranskog mora.
Veleokan crni / okati matuličić (Epigonus telescopus).
(Veleokan crni / okati matuličić. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Ovo je morska, dubokovodna vrsta. Nastanjuje dubine od 75-1200 metara, a najčešće od 300-800 metara. Drži se u blizini pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 75 centimetara, mada se češće mogu sresti primjerci do 55 centimetara. Hrani se sitnom ribom i beskičmenjacima. Zabilježeni su rijetki susreti sa njim u južnom dijelu Jadranskog mora.
Porodica Bramidae je dobila svoj latinski naziv vazano za sličnost po izgledu njenih predstavnika sa deverikom (Abramis brama), poznatom slatkovodnom ribom iz reda Cypriniformes. Obuhvata oko 20 vrsta morskih riba, koje su nastanjene u tropskim, suptropskim i umjerenim vodama svih okeana. Njeni predstavnici vode pelagički način života. Njihova dužina uglavnom ne prelazi 50-60 centimetara, ipak, najkrupniji primjerci porodice mogu dostići dužinu od jednog metra i težinu od oko 6 kilograma. Sve Bramidae su grabljivci, koji se hrane ribama i rakovima. U Južnoj Aziji su veoma popularni u nacionalnoj kuhinji. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:
(Grboglavka. Foto © Karla Otta. biolib.cz)
Nastanjuje dubine do 1000 metara, a najčešće do 200 metara. Ovo je batipelagička vrsta, koja formira manja jata. Nekada se približava obali, prateći hranu. Maksimalna zabilježena dužina je 100 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Maksimalna težina je 6 kilograma. Hrani se sitnom ribom, glavonošcima i račićima. Stalan je i rijedak stanovnik Jadranskog mora, koji se češće može sresti u njegovom južnom dijelu.
Porodica Callanthiidae obuhvata oko 15 vrsta ne baš krupnih riba, koje nastanjuju istočni dio Atlantskog okeana, uključujući i Sredozemno more, Indijski i Tihi okean. Ovo su dosta male ribe, jarkih boja, čija dužina rijetko prelazi 25 centimetara. U Jadranskom moru živi samo jedan predstavnik ove porodice:
(Matuljić. Foto © Francesco Costa. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 50-500 metara. Drži se u blizini kamenitog i muljevitog dna, često se skriva u podvodnim pećinama. Maksimalna zabilježena dužina je 17 centimetara. Hrani se rakovima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Coryphaena je jedini rod porodice Coryphaenidae, koji obuhvata dvije vrste – malu i veliku lampugu. Ove ribe su među najbrže rastućim morskim ribama i nastanjuju Atlantski, Tihi i Indijski okean. Ove ribe žive do 4-5 godina. Imaju izduženo tijelo, spljošteno na bokovima, zahvaljujući kom mogu da razviju u vodi brzinu veću od 90 km/h. Tijelo im je zlatne boje, muški primjerci za razliku od ženskih imaju visoko, praktično vertikalno čelo. Ovo su grabljivci, koji sve jedu i hrane se uglavnom ribom, škampima, krabama i zooplanktonom. U običnim razgovoriam ove ribe najčešće nazivaju mahi-mahi, a naziv je stigao preko engleskog jezika od havajskog naziva, što se može prevesti kao „veoma jak“. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:
Lampuga (Coryphaena hippurus).
(Lampuga. Foto © danapointfishcompany.com)
Nastanjuje dubine do 85 metara. Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Često se približava obali sa povećanjem temperature vode. Maksimalna zabilježena dužina je 210 centimetara, a najčešće se mogu sresti primjerci dužine do 100 centimetara. Maksimalna težina je 40 kilograma. Životni vijek je oko 4 godina. Hrani se ribom, rakovima i škampima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, koji se najčešće može sresti u njegovom južnom dijelu.
Echeneidae je porodica, koja obuhvata 8 vrsta riba, čija dužina varira od 17 do 110 centimetara. Karakteriše ih posebna odlika, a to je priljepak na glavi, koji se formirao u toku evolucije od leđnog peraja, koji se premjestio. Kače se za krupne morske ribe, sisare, a takođe i kornjače i donje djelove morskih brodova. Ipak, dosta dobro i sami plivaju. U Jadranskom moru se mogu sresti tri primjerka ove porodice:
Priljepuša golema (Echeneis naucrates).
(Priljepuša golema. Foto © Pietro Columba. flickr.com/photos/24823485@N06)
Nastanjue dubine od 1-85 metara, drži se priobalnog područja. Povremeno se kači za ajkule, golubove (ribe), krupne košljoribe, kornjače, ali često i samostalno pliva. Maksimalna zabilježena dužina je 110 centimetara, dok se češće mogu sresti primjerci do 70 centimetara. Maksimalna težina je 2,3 kilograma. Hrani se sitnom ribom, škampima, krabama, ostacima hrane ostale od krupnih riba i parazitima sa njihovih tijela. Zalazi u Jadransko more, prateći svoje „gazde“.
Priljepuša australijska (Remora australis).
(Priljepuša australijska. Foto © Hamid Badar Osmany. fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta. Kači se za tijela kitova i delfina. Maksimalna zabilježena dužina je 76 centimetara. Hrani se proizvodima nastalim u toku životnih procesa “gazdi”. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora, u koje ulazi zajedno sa svojim “gazdama”.
(Priljepuša. Foto © Philippe Béarez. fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta. Kači se za tijela kitova ajkula i drugih krupnih riba, a takođe kornjača. Mada, mogu se sresti i dok plivaju samostalno. Maksimalna zabilježena dužina je 86,5 centimetara, a najčešće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Maksimalna težina je 1,1 kilogram. Hrani se račićima-parazitima sa tijela „gazdi“. U Jadransko more zalazi zajedno sa svojim „gazdama“.
Moronidae je porodica, čije ime možda djeluje nepoznato, ali koja obuhvata mnoge poznate vrste riba, čiji su se engleski nazivi već odomaćili u mnogim jezicima. Obuhvata dva roda riba – Dicentrarchus, koji ima dva predstavnika i oni žive u istočnom dijelu Atlantskog okeana, između ostalog i u Sredozemnom moru, i Morone, sa četiri predstavnika, koji žive u vodenim površinama Sjeverne Amerike, čiji je najpoznatiji predstavnik Morone saxatilis, čiji je naziv u engleskom jeziku striped bass, i koji se može sresti sa strane Atlantskog okeana i prilično je popularan objekat ribolova.
Do nedavno, porodici Moronidae su pripisivali i rod Lateolabrax, koji obuhvata dvije vrste riba, jako popularne u sportskom ribolovu. To su Lateolabrax japonicas, ili Japanese seabass na engleskom jeziku, ili suzuki (鱸) na japanskom jeziku i Lateolabrax latus, ili blackfin seabass na engleskom jeziku. A sada su Lateolabrax odvojeni u posebnu porodicu Lateolabracidae.
U Jadranskom moru se mogu sresti dva predstavnika ove porodice:
Brancin / lubin (Dicentrarchus labrax).
(Brancin / lubin. Foto © Roberto Pillon. naturamediterraneo.com)
Ovo je morska vrsta, koja naseljava priobalje, ali takođe nastanjue i slatke vode. Voli da se drži u ušćima rijeka, može da se diže uzvodno po toku. Maksimalna zabilježena dužina je 103 centimetra, obično se mogu sresti primjerci do 50 centimetara. Maksimalna težina je 14 kilograma. Hrani se uglavnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. Zalazi u rijeke, koje se ulivaju u more, na prilično velika rastojanja.
Brancin sivi / lubin piknjavac (Dicentrarchus punctatus).
(Brancin sivi / lubin piknjavac. Foto © fishfriender.com)
Ovo je morska, priobalna vrsta, koja se često može sresti na dubini većoj od 30 metara. Voli da se drži blizine ušća rijeka, a zimi odlazi u dublje djelove mora. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, a obično se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se škampima, mekušcima, a takođe i ribom. Ovo je krajnje rijedak stanovnik južnog dijela Jadranskog mora.
Porodicu Pomatomidae predstavlja jedna jedinstvena trenutno živa vrsta – strijelka, ili zubatica (Pomatomus saltatrix), koja nastanjuje sve umjerene i suptropske vode Svjetskog okeana, osim sjevernog dijela Tihog okeana, i koja je popularan objekat sportskog ribolova. Ovo su pelagički grabljivci, koji najčešće love oko površine.
Zubatica / strijelka (Pomatomus saltatrix).
(Zubatica / strijelka. Foto © Rudie H. Kuiter. portphillipmarinelife.net.au)
Nastanjuje dubine do 200 metara. Često se nalazi u blizini plaža i kamenih prudova, ušća rijeka. Ovo je vrsta, koja formira jata. Zimi migrira u blizini toplih struja, a ljeti preferira prohladniju vodu. Maksimalna zabilježena dužina je 130 centimetara, a obično se susrećemo sa primjercima do 60 centimetara. Maksimalna težina je 14,4 kilograma. Hrani se ribom, rakovima i glavonošcima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Porodica Sciaenidae obuhvata oko 275 vrsta riba, koje nastanjuju kako slatke, tako i slane umjerene i tropske vode mora i okeana. Najrasprostranjeniji su u krupnim rijekama Jugo-Istočne Azije, sjevero-istočnog dijela Južne Amerike, Meksičkom i Kalifornijskom zalivu. Dimenzije odraslih riba raznih vrsta variraju od 20 do 230 centimetara. Sciaenidae su većinom grabljivice, koje love na dnu, a hrane se beskičmenjacima i sitnom ribom. U Jadranskom moru se mogu sresti tri predstavnika ove porodice:
Hama / grb (Argyrosomus regius).
(Hama / grb. Foto © islasur.es)
Ovo je priobalna vrsta. Nastanjuje dubine do 15-300 metara. Često zalazi u zalive i lagune, prilazi ušćima rijeka. Maksimalna zabilježena dužina je 230 centimetara, a obično se mogu sresti primjerci do 150 centimetara. Maksimalna težina je 103 kilograma. Hrani se ribom i rakovima. Ovo je ranije bio uobičajen, a sada je, zbog prekomjernog lova, prilično rijedak stanovnik Jadrana, koji se češće može sresti u njegovom južnom dijelu. Postoje pokušaji da se obnovi populacija putem uzgajanja mlađi u ribnjacima.
(Kavala. Foto © entitu. flickr.com/photos/entitu)
Nastanjuje dubine od 1-200 metara. Drži se blizine pješčanog i kamenitog dna, često se približava ušćima rijeka. Aktivan je u sumrak i u toku noći. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, a obično se mogu sresti primjerci do 28 centimetara. Hrani se rakovima i ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
(Koraf. Foto © A.M. Arias. ictioterm.es)
Nastanjuje dubine do 100 metara, drži se blizine stjenovitog i pješčanog dna, često u blizini ušća. Maksimalna zabilježena dužina je 73 centimetra. Češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Hrani se beskičmenjacima sa dna. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. Češće se može sresti u njegovom sjevernom dijelu, duž obale Italije i na granici sa Jonskim morem.
Porodica Mullidae obuhvata oko 75 vrsta, koje su rasprostranjene po čitavom svijetu, u tropskim, suptropskim i umjerenim morskim vodama. Ovo su uglavnom sitnije ribe, dužine od 20-30 centimetara. Najkrupnija riba iz ove porodice je Parupeneus barberinus, koja nastanjuje Indo-Tihookeansko područje i koja može da poraste do 60 centimetara u dužinu. Sve Mullidae imaju brčiće-hemoreceptore, koji se nalaze u donjem dijelu glave, uz pomoć kojih ove ribe traže hranu na dnu. One mogu da mijenjaju boje, u zavisnosti od boje dna. Hrane se crvima, rakovima, mekušcima i drugim sitnim beskičmenjacima.
U Jadranskom moru se mogu sresti dva predstavnika ove porodice:
Barbun blatar / trlja blatarica (Mullus barbatus barbatus).
(Barbun blatar / trlja blatarica. Foto © Stefano Guerrieri. naturamediterraneo.com)
Nastanjuje dubine od 10-328 metara, a obično od 100-300 metara. Drži se blizine dna sa sitnim pijeskom, a takođe pjeskovitog i muljevitog. Maksimalna zabilježena dužina je 33,2 centimetra, a češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Maksimalna težina je 680 grama. Hrani se sitnim rakovima sa dna, crvima, mekušcima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Barbun kamenjar / trlja kamenjarka (Mullus surmuletus).
(Barbun kamenjar / trlja kamenjarka. Foto © Miguel Villena. flickr.com/photos/79091085@N03)
Nastanjuje dubine od 5-409 metara. Drži se u blizini stjenovitog, pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, a obično se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je 1 kilogram. Hrani se beskičmenjacima sa dna, mekušcima i ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Porodica Haemulidae obuhvata oko 130 vrsta. Nastanjuje tropske slatke, slankaste i slane vode po čitavom svijetu. PRedstavnici ove porodice imaju mogućnost da proizvode zvuke slične „groktanju“, dok škripe zubima.
U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:
Morski vepar (Plectorhinchus mediterraneus).
(Morski vepar. Foto © pescadesdelaplayadeconil.blogspot.com)
Nastanjuje dubine od 10-180 metara. Drži se blizine pješčanog i muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 80 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 60 centimetara. Maksimalna težina je 7,9 kilograma. Hrani se zooplanktonom. Kada ga izvadite iz vode, može da ispušta zvuke slične groktanju. U Jadranskom moru su zabilježeni rijetki susreti sa njim.
Porodica Kyphosidae obuhvata više od 50 vrsta ribe, koje nastanjuju priobalne vode Tihog, Indijskog i Atlantskog okeana. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:
Srebrnoprugac (Kyphosus sectatrix).
(Srebrnoprugac. Foto © Florent Charpin. reefguide.org)
Nastanjuje dubine do 1-30 metara, a obično od 1-10 metara. Drži se blizine travnatog, pješčanog i kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 76 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 50 centimetara. Maksimalna težina je 6 kilograma. Hrani se vodenim rastinjem, sitnim škampima i mekušcima. U Jadranskom moru su zabilježeni rijetki susreti sa njim.
Porodica Leiognathidae, koja obuhvata otprilike 50 vrsta riba, koje su stanovnici Indo-Tihookeanskog područja svjetskog okeana. Predstavnici ove porodice imaju dobro razvijen sistem sekrecije sluzi, što je najuočljivije kada se riba nađe na obali, a takođe imaju i svijetleće organe. Ovo su sitnije ribe, čije dimenzije variraju od 6 do 30 centimetara. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice:
Riba sapunar (Equulites klunzingeri).
(Riba sapunar. Foto © Marine Science and Fisheries Centre, Muscat. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 59 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 11 centimetara. Hrani se beskičmenjacima sa dna. U Sredozemno more je došao kroz Suecki kanal, iz Crvenog mora. U Jadranu su zabilježeni rijetki susreti sa ovom ribom.
Oplegnathidae je mala porodica riba i obuhvata 7 vrsta, koje nastanjuju morske vode Južne Afrike, Australije, Perua i Japana. U Jadranskom moru su zabilježeni susreti sa jednim predstavnikom ove porodice:
Prugasti kljunaš (Oplegnathus fasciatus).
(Prugasti kljunaš. Foto © blogs.yahoo.co.jp/tak755)
Nastanjuje dubine od 1-10 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 80 centimetara. Maksimalna težina je 6,4 kilograma. Hrani se rakovima i mekušcima. Nastanjuje zapadni dio Tihog okeana (vode Japana, Koreje, Tajvana). Prvo je bio primijećen u Sredozemnom moru, a poslije toga, 2015. godine je bio uhvaćen od strane lokalnog ribolovca u sjevernom dijelu Jadranskog mora (Trst, Italija), a zatim u Bakarskom zalivu u Hrvatskoj. Najvjerovatnije se pojavio iz Tihog okeana, prateći vode za brodovima.
Porodica Terapontidae obuhvata oko 60 vrsta riba, koje nastanjuju priobalne tropske vode Indijskog i zapadni dio Tihog okeana. Neke vrste mogu porasti do 80 centimetara, mada većina ne prelazi dužinu od 30 centimetara u dužinu. U Jadranskom moru su primijećeni susreti sa jednim predstavnikom ove porodice:
Veleljuskavi tigran (Terapon theraps).
(Veleljuskavi tigran. Foto © John E. Randall. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 10 metara. Odrasli primjerci se drže blizine obale, često nedaleko od ušća rijeka. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara. Hrani se beskičmenjacima i sitnom ribom. Nastanjuje uglavnom Tihi okean, rijetki susreti sa njim su zabilježeni u sjevernom dijelu Jadranskog mora (Piran, Slovenija). Vjerovatno je dospio tamo prateći brodove.
Lobotidae su zaista mala porodica, obuhvata dvije vrste ribe, koje nastanjuju većinu tropskih mora. To su krupne, trome ribe, koje se hrane mekušcima, škampima i ribom. U Jadranskom moru se može sresti jedna vrsta.
Trorepan (Lobotes surinamensis).
(Trorepan. Foto © Hans Hillewaert. flickr.com/photos/bathyporeia)
Nastanjuje dubine do 70 metara. Drži se zaliva, limana sa mutnom vodom I ušća Rijeka. Maksimalna zabilježena dužina je 110 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 80 centimetara. Maksimalna težina je 19,2 kilograma. Hrani se rakovima sa morskog dna i sitnom ribom. Sitne ribe često plivaju oko površine i imitiraju lišće, koje je palo u vodu. U Sredozemnom moru prvi susreti sa trorepanom datiraju sa kraja 19.vijeka, prvi snimak susreta u Jadranu iz 2010. godine.