Jako interesantni predstavnici nadreda tvrdoperki (Acanthopterygii) su sitne ribe sa neobičnim oblicima tijela, koje pripadaju redu priljepnjaka (Gobiesociformes) i redu šilovki (Syngnathiformes).
(Poštanska marka Tanzaniji. Morski konjici.)
Redu Gobiesociformes pripada samo jedna porodica – porodica priljepnjaka (Gobiesocidae). Predstavnici Gobiesocidae većinom imaju manje dimenzije – 1,5 do 7 centimetara, najkrupniji predstavnici (Chorisochismus dentex i Sicyases sanguineus), nastanjuju predjele pored obala Afrike i Južne Amerike, i dostižu dužinu do 30 centimetara.
Od 170 do sada opisanih vrsta, samo 7 živi u slatkoj vodi, ostali su stanovnici priobalne zone mora i okeana. Ipak, neki predstavnici ove porodice su primijećeni i na dubinama do 550 metara, i zbog malih dimenzija ovih riba vrlo je moguće da će biti pronađeni nove vrste u dubokoj vodi.
Priljepnjaci se uglavnom hrane sitnim beskičmenjacima sa dna. Većinu vremena provode pričvršćeni uz pomoć priljepka za kamenje, lišće vodenog rastinja i na drugim površinama. Neke vrste mogu nekoliko dana da budu bez vode.
U Jadranskom moru se može sresti 6 predstavnika reda priljepnjaka:
Priljepnjak skriveni (Apletodon incognitus).
(Priljepnjak skriveni. Foto © Stefano Guerrieri. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 2-19 metara, često se drži u blizini kolonija morskih ježeva i predjela sa morskim travnatim rastinjem – posidonijom i Cymodoceaceae. Skrivaju se ispod kamenja i praznih školjki. Maksimalna zabilježena dužina ovih riba 2,7 centimetara. Hrani se sitnim beskičmenjacima sa dna. Zabilježeni su susreti sa njom u Jadranskom moru. Ovo je nedavno otkrivena i malo proučena vrsta.
Priljepnjak grboglavac / Priljepnjak grboglavić (Diplecogaster bimaculata).
(Priljepnjak grboglavac / priljepnjak grboglavić . Foto © Miguel Angel Rodriguez. flickr.com/photos/elmarblog)
Nastanjuje dubine do 60 metara. Drži se u blizini muljevitog dna u dubini, a u plićaku živi u bližini stjenovitog dna i krečnjaka. Hrani se organizmima, koji nastanjuju dno. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Priljepnjak somčić / Priljepnjak somić (Gouania willdenowi).
(Priljepnjak somčić, priljepnjak somić. Foto © Xavier Salvador. flickr.com/photos/115395428@N06)
Živi u plićaku. Maksimalna zabilježena dužina je 5 centimetara. Hrani se organizmima, koji nastanjuju dno. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora. Ovo je malo proučena vrsta.
Priljepnjak veliki (Lepadogaster candolii).
(Priljepnjak veliki. Foto © Roberto Pillon. fishbase.org)
Nastanjuje zonu litorala, pored vodenog rastinja. Maksimalna zabilježena dužina je 7,5 centimetara. Hrani se organizmima, koji nastanjuju dno. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Priljepnjak kamenjar / Priljepnjak kamenjarčić (Lepadogaster lepadogaster).
(Priljepnjak kamenjar / Priljepnjak kamenjarčić. Foto © Andy Rapson. glaucus.org.uk)
Nastanjuje zonu litorala, pored vodenog rastinja. Maksimalna zabilježena dužina je 6,5 centimetara. Hrani se organizmima, koji nastanjuju dno. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Priljepnjak mali / Priljepnjak sićušni (Opeatogenys gracilis).
(Priljepnjak mali / Priljepnjak sićušni. Foto © Jose Martín Piñatel. flickr.com/photos/pinatel)
Često se može sresti u poljima laminarije, prilijepljen za listove. Maksimalna zabilježena dužina je 3 centimetara. Hrani se organizmima, koji nastanjuju dno. Rijedak je stanovnik Jadranskog mora.
Red šilovki i morskih konjića (Syngnathiformes) u Jadranskom moru predstavljaju vrste iz porodica Centriscidae, Fistulariidae i Syngnathidae.
Porodica Centriscidae je mala porodica morskih riba, koja obuhvata oko deset vrsta. Centriscidae imaju pljosnato tijelo i izduženu glavu sa sitnim ustima. U Jadranskom moru se može sresti jedan predstavnik ove porodice.
Šljuka (Macroramphosus scolopax).
(Šljuka. Foto © AcquarioVillage. flickr.com/photos/acquariovillage)
Nastanjuje dubine od 25-600 metara, a obično 50-350 metara. Ovo je riba, koja formira jata i drži se u blizini pjeskovitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 12 centimetara. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Porodica Fistulariidae obuhvata 4 reda. Predstavnici Fistulariidae naseljavaju sve tropske i subtropske vode, a jedan njihov predstavnik naseljava i Sredozemno more. Ove ribe dostižu dužinu do dva metra, imaju oblik tijela sličan mnogim jeguljama, ali se od njih razlikuju jako izduženom glavom, izraženim leđima, analnim i podijeljenim repnim perajima.
Riba truba/ Trumpetača / Plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii).
(Riba truba, trumpetača, plavotočkasta trumpetača. Foto © Derek Keats. flickr.com/photos/dkeats)
Nastanjuje dubine do 132 metra. Odrasli primjerci se drže pjeskovitog dna u blizini stjenovitith rifova i nerijetko formiraju jata. Maksimalna zabilježena dužina je 160 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 100 centimetara. Hrane se sitnom ribom, škampima i lignjama. U Jadranskom moru se ova vrsta nedavno pojavila, a dospjela je kroz Suecki kanal u Sredozemno more. Zabilježeni su rijeki susreti.
Porodica Syngnathidae objedinjuje dvije podporodice – morske konjice (Hippocampinae) i ribe-šila (Syngnathinae).
Morski konjici su dosta sitne ribe, čija veličina se koleba od 2 do 30 centimetara. Mogu se sresti u plićacima tropskih mora po čitavom svijetu. Vode prilično statičan način života, kačeći se repovima za biljke. Mogu da mijenjaju boju tijela, slivajući se sa okolinom.
Ova potporodica obuhvata oko 45 vrsta, od kojih se dvije vrste mogu sresti i u Jadranskom moru.
Dugokljuni morski konjić (Hippocampus guttulatus).
(Dugokljuni morski konjić. Foto © zeepaardjes.com)
Nastanjuje dubine od 1-20 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 21,5 centimetra. Vodi prilično statičan način života. Hrani se sitnom rakovima i škampima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom sjevernom dijelu.
Kratkokljuni morski konjić (Hippocampus hippocampus).
(Kratkokljuni morski konjić. Foto © Stavros Markopoulos. flickr.com/photos/markop)
Nastanjuje dubine do 60 metara. Drži se u blizini mekog dna između stijena i vodenog rastinja, imitirajući zelenu i žutu boju biljaka. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara. Hrani se sitnim organizmima. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Ribe–šila (Syngnathinae) – potporodica, koja obuhvata više od 240 vrsta, čije dimenzije variraju od 2,5 do 60 centimetara, dok većina predstavnika raste do 35-40 сcentimetara u dužinu. Uglavnom nastanjuju priobalnu zonu, hraneći se sitnim planktonskim rakovima. U Jadranskom moru se može sresti 8 vrsta ove potporodice.
Oblokljuno šilo (Nerophis maculatus).
(Oblokljuno šilo. Foto © Stefano Guerrieri. naturamediterraneo.com)
Nastanjuje blizinu dna u priobalnoj zoni. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara. Hrani se zooplanktonom i sitnim rakovima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. Ovo je rijetka vrsta.
Grebenokljuno šilce / Grebenokljuno šilo (Nerophis ophidion).
(Grebenokljuno šilce / grebenokljuno šilo. Foto © Lauri Urho. luontoportti.com)
Nastanjuje dubine do 2-15 metara u zaraslima vodenog rastinja. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara. Hrani se sitnim rakovima i sitnom ribom. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Kratkokljuno šilo (Syngnathus abaster).
(Kratkokljuno šilo. Foto © Sergey Yeliseev. flickr.com/photos/yeliseev)
Nastanjuje dubine do 5 metara. Drži se pjeskovitog i muljevitog dna, koje je pokriveno vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 21 centimetar. Hrani se sitnim rakovima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. Često zalazi u rijeke, koje se u njega ulivaju.
Šilo obično (Syngnathus acus).
(Šilo obično. Foto © Robert A. Patzner. fishbase.org)
Nastanjuje dubine do 110 metara, a obično od 3-12 metara. Drži se u blizini pješčanog i muljevitog dna, u poljima morske sviline i vodenog rastinja u blizini obale, često u blizini ušća rijeka. Maksimalna zabilježena dužina 50 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se uglavnom sitnim rakovima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Dračavo šilo (Syngnathus phlegon).
(Dračavo šilo. Foto © Levent Artüz. fishbase.org)
Može se sresti na dubinama do 200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 20 centimetara. Hrani se zooplanktonom i beskičmenjacima. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Crnoboko šilo (Syngnathus taenionotus).
(Crnoboko šilo. Foto © Federico Betti. naturamediterraneo.com)
Živi u priobalnim predjelima mora, među rastinjem, koje je nad muljevitim dnom. Maksimalna zabilježena dužina je 19 centimetara. Hrani se sitnim organizmima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora. Rijetka je vrsta. Može biti da je čak i endemska vrsta.
Tankonoso šilo (Syngnathus tenuirostris).
(Tankonoso šilo. Foto © colapisci.it)
Nastanjuje zarasli vodenog rastinja u plićacima djelova mora oko pješčanog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 39 centimetara. Hrani se sitnim beskičmenjacima i sitnom ribom. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Tupokljuno šilo (Syngnathus typhle).
(Tupokljuno šilo. Foto © Raimundo Fernandez. flickr.com/photos/rferdiez)
Nastanjuje dubine od 1-20 metara, drži se priobalne zone i ušća rijeka. Maksimalna zabilježena dužina je 35 centimetara. Hrani se sitnim organizmima i ribljom mlađi. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.