Red igličarki (Beloniformes), ulazi u sastav nadreda tvrdoperki (Acanthopterygii), obuhvataju šest porodica, od kojih predstavnici četiri porodice žive u Jadranskom moru.
Porodica iglica (Belonidae) obuhvata 10 rodova i oko 32 vrste. Većina njih nastanjuje morsku vodu, ipak – neke od njih žive i u slatkim vodama. Najkrupniji predstavnici ove porodice su krokodil sargan ili div (Tylosurus crocodilus), koji živi u basenima Indijskog i Tihog okeana, dostiže dužinu od 1,5 metar i težinu 6,4 kilograma, i Tylosurus fodiator, koji je nastanjen u centralnom istočnom dijelu Tihog okeana i dostiže dužinu od 1,34 metara i težinu 9,9 kilograma.
(“Abalone i proskok”. Utagava Hirošige. 1832 godina)
Krupne iglice, koje nastanjuju okean, u nekim situacijama mogu da nanesu čovjeku povrede svojim dugim tankim kljunovima. Zabilježena su nekolika slučaja sa smrtnim ishodima poslije susreta sa njima pod vodom. Ovo su vjerovatno nesreće, koje su se desile slučajno i vezano za to što iglice mogu da razviju veliku brzinu za vrijeme naglih skokova i kupač ili ronilac, koji se nađu na putu takve „strijele“ mogu postati njena žrtva.
(Tylosurus fodiator sa težinom 8,8 kilograma. Foto © Wesley Brough. internationalfishingnews.blogspot.com)
Dosta često se dešava da iglice iskaču iz vode i zato što žele da preskoče predmete, koji plutaju na površini vode, između ostalog i čamce. Oni ove skokove obavljaju pri velikoj brzini, koja može dostići i do 60 kilometara na sat. U tim slučajevima iglice mogu biti opasnost za putnike. Poznati su slučajevi, kada su takvi skokovi dovodili do ozbiljnih povreda ribolovaca. Ipak, svi ovi strašni slučajevi nemaju ništa zajedničko sa predstavnicima iglica, koji žive u Jadranskom moru.
U Jadranskom moru se mogu sresti 2 predstavnika porodice iglica:
(Iglica. Foto © lagunaproject.it)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Živi u blizini površine i često se približava obali. Maksimalna zabilježena dužina je 93 centimetra, a češće se mogu sresti primjerci do 45 centimetra. Maksimalna težina je 1.3 kilograma. Hrani se sitnom ribom. Iglica je riba, koja preferira toplu vodu i obavlja migracije ka obali u proljećno-ljetnje vrijeme, sa hlađenjem vode odlazi u mjesta, koja su dublja i provodi zimu praktično bez ikakvih aktivnosti. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Veličanstvena iglica (Tylosurus acus imperialis).
(Veličanstvena iglica. Foto © podvodni.hr)
Ovo je pelagička vrsta. Nastanjuje obično dubine, koje ne prelaze 10 metara od površine. Maksimalna zabilježena dužina je 140 centimetara. Rijetko se približava obali. Veličanstvena iglica je rijedak stanovnik Jadranskog mora. Ova riba je slabo proučena vrsta.
Predstavnici manje porodice Scomberesocidae su ribe, koje nastanjuju podpovršinsku zonu subtropskih i umjerenih voda mora i okeana. Za nas je uobičajeniji naziv za ovu porodicu riba, a takođe je i njihov zajednički naziv što se tiče eksploatisanih vrsta – Saury, pod kojim se mogu naći u zamrznutom vidu na policama prodavnica ili u konzervama. Scomberesocidae često iskaču iz vode, dok plivaju blizu površine i dok klize po vodi, i svojim ponašanjem podsjećaju na leteće ribe. U Jadranskom moru živi samo jedan predstavnik ove porodice.
Proskok / Iglunić (Scomberesox saurus).
(Proskok / iglunić. Foto © A.M. Arias. ictioterm.es)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Živi u blizini površine, obično se ne spušta u dubinu veću od 30 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara, ali se češće mogu sresti primjerci do 32 centimetra. Hrani se zooplanktonom, mlađem i jajašcima riba. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
Hemiramphidae je dosta velika porodica, koja obuhvata više od 100 vrsta iz različitih rodova. Hemiramphidae su stanovnici praktično svih svjetskih toplih voda, neke vrste stanuju u slatkovodnim vodenim površinama južne Amerike. Ovo su ribe, koje jedu sve, a stanuju u blizini morske površine. достаточно крупное семейство, включающее в себя более 100 видов из разных родов. Kao i mnogi drugi predstavnici ovog reda, mogu da iskačui iz vode,prolete nad površinom značajna rastojanja. U Jadranskom moru se može sresti samo jedan predstavnik ove porodice.
Polukljuna iglica (Hemiramphus far).
(Polukljuna iglica. Foto © Otakar Seycek. fishbase.org)
Polukljuna iglica preferira da se drži na dubinama do 6 metara. Ovo je riba, koja formira jata, preferira stjenovite grebene i ostrva, koji su okruženi bogatim vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 45 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se rastinjem i vodenim rastinjem. U Sredozemno more je došla kroz Suecki kanal. Zabilježeni su rijetki slučajevi susreta u južnom dijelu Jadranskog mora.
Porodica Letećih riba, ili poletuša (Exocoetidae) takođe pripada redu igličarki. Obuhvata 64 vrste, koje su objedinjene, u skladu sa različitim klasifikacijama, u 7-9 rodova. Koristeći široka grudna peraja, leteće ribe mogu, prilikom iskakanja iz vode da prolete značajno velika rastojanja iznad vode, dostižući brzine od čak 30 do 80 kilometara na sat. Ove ribe, koristeći potoke vazduha, mogu da savladaju i rastojanja do 400 metara, ali obično ne više od 50 metara. Maksimalna visina skoka je oko 6 metara iznad vode.
U nekim zemljama, na primjer Barbadosu, leteće ribe se aktivno koriste u spremanju nacionalnih jela. U Japanu je kavijar japanske leteće ribe Cheilopogon agoo popularan u spremanju sušija. Takođe, nacionalna jela od letećih riba se mogu sresti u Tajvanu, Vijetnamu, Kini, Indoneziji, Indiji i Drugim zemljama.
U Jadranskom moru možemo sresti 5 predstavnika ove porodice:
Poletuša mediteranska ili poletuša pepeljuša (Cheilopogon heterurus).
(Poletuša mediteranska / pepeljuša. Foto © A.M. Arias. ictioterm.es)
Ovo je pelagička, priobalna vrsta, koja formira jata. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 15 centimetara. Hrani se planktonom i sitnim rakovima. Iz Sredozemnog mora u Jadransko more obično zalazi krajem ljeta – početkom jeseni i rijetko dolazi do njegovog sjevernog mora.
Poletuša atlantska (Exocoetus obtusirostris).
(Poletuša atlantska. Foto © Ichthyology Database of the Swedish Museum of Natural History. artedi.nrm.se)
Ovo je priobalna vrsta, koja formira jata. Živi u površinskim vodama, obično na dubinama, koje nijesu veće od 20 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 24 centimetra, a uobičajena dužina je 20 сentimetara. Hrani se planktonom i sitnim rakovima. U Jadranskom moru se biže nepotvrđeni susreti sa ovom ribom u njegovom južnom dijelu. Ovo je rijetka vrsta.
Poletuša tropska (Exocoetus volitans).
(Poletuša tropska. Foto © navsource.org)
Ovo je pelagička, priobalna vrsta, koja formira jata. Živi u površinskim vodama, obično na dubinama, koje nijesu veće od 20 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Hrani se planktonom i sitnim rakovima. Ova riba je rijedak stanovnik južnog dijela Jadranskog mora, a tuda zalazi iz Srezemnog mora krajem ljeta – početkom jeseni.
Poletuša crna (Hirundichthys rondeletii).
(Poletuša crna. Foto © Brandi Noble. NOAA\NMFS\Mississippi Laboratory. fishbase.org)
Ovo je pelagička vrsta, koja formira jata. Živi u površinskim vodama i obično se ne spušta u dubine veće od 20 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 20 centimetara. Hrani se planktonom i sitnim rakovima. Stalan je stanovnik Jadranskog mora.
Afrička poletuša (Parexocoetus mento).
(Afrička poletuša. Foto © zukan.com)
Ovo je pelagička, priobalna vrsta, koja formira jata. Živi u površinskim vodama i obično se ne spušta u dubine veće od 20 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 13 centimetara. Hrani se planktonom i sitnim rakovima. Ovo je rijetka vrsta u Jadranskom moru, koja je u Sredozemno more došla kroz Suecki kanal.