Gadiformes i Zeiformes su dva reda riba, koja nastanuju Jadransko more i pripadaju istom nadredu Paracanthopterygii.
Bakalari (Gadiformes) su morske ribe, izuzetak je jedino manić / manjić (Lota lota), koji nastanjuje slatkovodne vodene površine na obalama Jadranskog mora.
Redu Gadiformes pripadaju i mnoge ribe, koje imaju veliki komercijalni značaj, prvenstveno iz porodice Gadidae. U Jadranskom moru najveći značaj za eksploataciju iz porodice Gadidae ima ulov ribe mola ili oslića (Merluccius merluccius).
(Poštanska marka Njufaundlenda, na kojoj je prikazan bakalar iz 1937. godine)
Većina vrsta iz reda Gadiformes može se sresti u umjerenim vodama sjeverne polulopte, one su veoma plodne i polažu i nekoliko miliona jajašca za vrijeme mrijesta. To doprinosi njihovoj mnogobrojnosti i samim tim čini njihovu eksploataciju još uspješnijom.
Gotovo sve vrste imaju dlačice na podbratku, koje ove ribe koriste prilikom traženja hrane na dnu.
Zeiformes su manji red riba, koji obuhvata tek nešto više od 30 vrsta. Njihova tipična karakteristika je spljošteno i visoko tijelo. U Jadranskom moru živi samo jedan predstavnik porodice Zeiformes, a to je kovač ili šanpjer, a koji je vrlo cijenjen objekat i amaterskog i ne samo amaterskog ribolova u Jadranskom moru.
Ugotica srebrnka / Ugotičica srebrnka (Gadiculus argenteus).
(Ugotica / ugotičica srebrnka. Foto © jypichthyology.info)
Nastanjuje dubine od 100-1000 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 15 centimetara, češće se mogu sresti primjerci do 10 centimetara. Drži se velikih jata u blizini muljevitog, muljevito-pješčanog, šljunkovitog i kamenitog dna. Hrani se sitnim rakovima i crvima. Stalni je stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Pišmolj ili velika ugotica (Merlangius merlangus).
(Pišmolj ili velika ugotica. Foto © Hans Hillewaert. flickr.com/photos/bathyporeia)
Nastanjuje dubine od 10-200 metara, obično 30-100 metara. Boravi u blizini muljevitog ili dna sa jako sitnim pijeskom, rjeđe je u blizini pješčanog ili kamenitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 70 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je 3,1 kilogram. Hrani se škampima, krabama, glavonošcima i puževima, ribom. Živi u sjevernom dijelu Jadranskog mora.
Ugotica pečinka / Ugotica pučinska (Micromesistius poutassou).
(Ugotica pečinka / ugotica pučinska. Foto © Havforskningsinstituttet. imr.no)
Nastanjuje dubine od 150-3000 metara, obično do 300-400 metara. Ovo je batipelagička vrsta. Maksimalna zabilježena dužina je 50 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 22 centimetara. Maksimalna težina je 830 grama. U toku dana ova riba se drži dubine, a u toku noći vrši migracije na površinu. Hrani se rakovima, sitnom ribom i glavonošcima. Nastanjuje južni i centralni dio Jadranskog mora.
Mol ili oslić (Merluccius merluccius).
(Mol / oslić. Foto © Ichthyology Database of the Swedish Museum of Natural History. artedi.nrm.se)
Nastanjuje dubine od 30-1075 metara, obično do 70-400 metara. U toku dana drži se u blizini dna, noću može da se podigne bliže površini. Maksimalna zabilježena dužina je 140 centimetara, ali češće se mogu sresti primjerci do 45 centimetara. Maksimalna težina je 15 kilograma. Hrani se ribom, lignjama i rakovima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
(Ugotica. Foto © H. Zell. zipcodezoo.com)
Nastanjuje dubine od 30-100 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 46 centimetara, ali uobičajena dužina je 30 centimetara. Hrani se rakovima sa dna, sitnom ribom i mekušcima. Ovo je riba, koja formira jata. U Jadranskom moru, u skladu sa nepotvrđenim podacima, registrovani su susreti sa njomu blizini granice sa Jonskim morem.
Ugotica mala / Mol pišmoljčić (Trisopterus capelanus).
(Ugotica mala / mol pišmoljčić. Foto © Fran Çois. flickr.com/photos/83177560@N05)
Nastanjuje dubine od 300 metara. Drži se u blizini muljevitog ili pješčanog dna. Dužina je oko 30 centimetara. Hrani se rakovima i sitnom ribom. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora, češće se može sresti u njegovom centralnom dijelu.
Ugorova majka zubuša (Gaidropsarus biscayensis).
(Ugorova majka zubuša. Foto © Mariano García Rodriguez. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 80-600 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 40 centimetara, uobičajena dužina je 12 centimetara. Drži se u blizini muljevitog dna i dna sa krečnjakom, koji se sastoji od školjki i korala. Hrani se rakovima. U Jadranskom moru se može sresti u njegovom južnom dijelu. Ovo je rijetka vrsta.
(Gaidropsarus granti. Foto © Carmelo Infortuno. colapisci.it)
Nastanjuje dubine od 20-250 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 36 centimetara. Hrani se rakovima. U Jadranskom moru, prema nepotvrđenim podacima, zabilježeni su susreti sa ovom ribom u njegovom južnom dijelu. Ovo je rijetka vrsta.
Ugorova majka mrka / Ugorova majka mrkulja (Gaidropsarus mediterraneus).
(Ugorova majka mrka /mrkulja. Foto © ispotnature.org)
Nastanjuje dubine od 1-450 metara. Obično se drži manjih dubina do 60 metara, u blizini obala obala pored stjenovitog dna sa vodenim rastinjem. Maksimalna zabilježena dužina je 50 metara. Hrani se ribom, rakovima, crvima i vodenim rastinjem. Stalan je, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Ugorova majka pečatica (Gaidropsarus vulgaris).
(Ugorova majka pečatica. Foto © Henk Heessen. marinespecies.org)
Nastanjuje dubine od 20-120 metara. Drži se u blizini kamenitog dna, takođe se može sresti i u blizini muljevitog, pješčanog i dna sa sitnim pijeskom. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Hrani se škampima, krabama, sitnom ribom i mekušcima. Ova riba je stalan, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Morski manjić (Molva dypterygia).
(Morski manjić. Foto © Anders Salesjö. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 150-1000 metara, a obično do 350-500 metara. Drži se u blizini muljevitog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 155 centimetara. Maksimalna težina je 30 kilograma. Hrani se rakovima i ribama, uglavnom glavočima, iverkom i manićima. Ova riba je stalan, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora.
Tabinja bjelica (Phycis blennoides).
(Tabinja bjelica. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 10-1047 metara, a obično do 100-450 metara. Drži se u blizini pješčanog i muljevitog dna. Hrani se rakovima i ribama. Maksimalna zabilježena dužina je 110 centimetara. Maksimalna težina je 3,5 kilograma. Ova riba je stalan, ali prilično rijedak stanovnik Jadranskog mora i češće se može sresti i njegovom južnom dijelu.
Tabinja mrka / Tabinja mrkulja (Phycis phycis).
(Tabinja mrka / mrkulja. Foto © ronjenjehrvatska.com)
Nastanjuje dubine od 13-614 metara, a obično do 100-200 metara. Često se drži u blizini kamenitog i pješčano-muljevitog dna u blizini stijena. Praktikuje noćni način života, a danju se skriva u stijenama. Maksimalna zabilježena dužina je 65 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Maksimalna težina je 3,9 kilograma. Hrani se sitnom ribom i raznim beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora.
(Manić / Manjić. Foto © Lubomir Hlasek. hlasek.com)
Nastanjuje rijeke, jezera, rezervoare, morske zalive sa niskim sadržajem soli. Maksimalna zabilježena dužina je 152 centimetra, a češe se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Maksimalna težina je 34 kilograma. Hrani se rakovima, mekušcima, ribom. Živi u basenu rijeke Po (Italija), basenima pritoka rijeke Dunav u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Hrvatskoj, Basenima Bohinjskog jezera i jezera Cerknica (Slovenija) i basenu Plavskog jezera (Crna Gora).
Tabinjak mračnjak / Tabinjak (Gadella maraldi).
(Tabinjak mračnjak / tabinjak. Foto © Northernmost Records Of Gadella Maraldi. ingentaconnect.com)
Nastanjuje dubine od 150-748 metara. Drži se u blizini tvrdog dna. Maksimalna zabilježena dužina je 30 centimetara. U Jadranskom moru su zabilježeni jedinični susreti sa ovom ribom u njegovom južnom dijelu. Ovo je slabo proučena vrsta.
Mediteranskа tabinjka / Mediteranski tabinjak (Lepidion lepidion).
(Mediteranskа tabinjka / mediteranski tabinjak. Crtež © fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 500-2230 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 34 centimetara. Hrani se organizmima sa dna. U Jadranskom moru su zabilježeni rijetki slučajevi u njegovom južnom dijelu. Ovo je slabo proučena vrsta.
Crnkinja / Okatica (Mora moro).
(Crnkinja / okatica. Foto © OCEANA. flickr.com/photos/oceanaeurope)
Nastanjuje dubine od 50-2500 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 80 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 45 centimetara. Hrani se ribom, rakovima, mekušcima i drugim beskičmenjacima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora, a češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Morski miš / Rilaš (Coelorhynchus coelorhynchus).
(Morski miš / rilaš. Foto © Pedro Niny Duarte(c)ImagDOP. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 90-1250 metara, a najčešće 200-500 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 48 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 30 centimetara. Hrani se puževima, glavonošcima, rakovima i ribom. Ova riba je stalan, ali rijedak stanovnik Jadranskog mora, a češće se može sresti u njegovom južnom dijelu.
Mediteranski rilaš / Mediteranski dugorepac rilaš (Coelorinchus mediterraneus).
(Mediteranski rilaš / mediteranski dugorepac rilaš. Foto © Fran Martín de la Sierra. flickr.com/photos/fran_martin)
Nastanjuje dubine od 800-1200 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 24,5 centimetara. Živi u južnom dijelu Jadranskog mora. Ovo je rijetka i slabo proučena vrsta.
Tankorepi okac / Tankorepac okač / Mišorepi okac (Hymenocephalus italicus).
(Tankorepi okac / Tankorepac okač / Mišorepi okac. Foto © Mariano García Rodríguez. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 100-1400 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 25 centimetara. Hrani se rakovima i sitnom ribom. Stalan je stanovnik južnog dijela Jadranskog mora. Ovo je rijetka i slabo proučena vrsta.
(Nezumia aequalis. Foto © Brandi Noble. NOAA\NMFS\Mississippi Laboratory. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 200-2320 metara, a najčešće 200-1000 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 36 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 25 centimetara. Hrani se škampima i rakovima. U Jadranskom moru se, prema nepotvrđenim izvorima, bilježe susreti u njegovom južnom dijelu. Ovo je slabo proučena vrsta.
Miš bodljaš (Nezumia sclerorhynchus).
(Miš bodljaš. Foto © Alexei Orlov. fishbase.org)
Nastanjuje dubine od 130-3200 metara, a najčešće 450-730 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 36 centimetara. Hrani se sitnim rakovima i Aphrodita aculeata. U Jadranskom moru se, prema nepotvrđenim izvorima, bilježe susreti u njegovom južnom dijelu. Ovo je slabo proučena vrsta.
Dugorepac rilaš / Vretenac (Trachyrincus scabrus).
(Dugorepac rilaš / vretenac. Foto © Luis Peña. ictioterm.es)
Nastanjuje dubine od 395-1700 metara. Maksimalna zabilježena dužina je 60 centimetara. Hrani se račićima, škampima, glavonošcima, puževima, ribom. U Jadranskom moru se, prema nepotvrđenim izvorima, bilježe susreti u njegovom južnom dijelu. Ovo je slabo proučena vrsta.
(Kovač / šanpjer. Foto © Raimundo Fernandez. flickr.com/photos/rferdiez)
Nastanjuje dubine od 5-400 metara, a najčešće 50-150 metara. Drži se u blizini dna. Ovo je usamljena grabljivica. Maksimalna zabilježena dužina je 90 centimetara, a češće se mogu sresti primjerci do 40 centimetara. Maksimalna težina je 8 kilograma. Hrani se sitnom ribom, koja formira jata, glavonošcima i rakovima. Ova riba je stalan stanovnik Jadranskog mora. Ribu Kovača često zovu i ribom Svetog Petra, mada su prvo ovako zvali neke vrste tilapija.