Neki ljudi vole plažni odmor, neki se trude da kombinuju sunčanje sa proširivanjem vidika i traže pomoć vodiča ili samostalno na kratko odlaze negdje rentiranim automobilom od mjesta gdje se nalazi plaža, gdje je porodica riješila da provede odmor. Neko se krije od sunca na smještaju i aktivno, ali i malo tužno, degustira pića iz mini-bara. Neko se raduje južnom suncu.
Šta da se radi kada hoćete za vrijeme odmora da nađete malo vremena i za ribolov? Još kući se pojavljuje mnogo pitanja. Šta loviti? Čim? Gdje? I da li je uopšte moguć ribolov na moru, sa obale, u tuđoj zemlji? I reklo bi se da informacija ima, sa jedne strane, mnogo, a sa druge – da su prilično skromne.
Informacije su razbacane po internetu i štampanim izdanjima.
(Ernest Hemingvej sa tunom. Foto © sportfishingmag.com)
Sada ćemo pokušati da malo popravimo situaciju.
Ovdje ćemo govoriti (iako ne pretendujemo na to da smo 100% u pravu i ne dajemo odgovore baš na sva pitanja) o odmoru i spajanju prijatnog sa korisnim, ili korisnog sa prijatnim – zavisi šta se kome više dopada: porodica (voljena/djeca/žena/prijatelji/vi) uživa u suncu, a Vi nalazite vrijeme za zanimanje, koje Vam prija, ne gubeći vrijeme na razne eksperimente.
I da, Vi odmarate na obali Jadrana, mada se većina niže napisanog može primijeniti na cijelu obalu Sredozemlja. U tom slučaju su moguće neke izmjene što se tiče sastava vrsta, mada u Jadranu živi više od 70% ribe, koja živi i u Sredozemnom moru (za svaki slučaj napominjemo da je Jadransko more, kao i Alboransko, Balearsko, Jonsko, Kiparsko, Kritsko, Levantijsko, Libijsko, Ligurijsko, Tirensko i Egejsko – dio Sredozemnog). Biće razlika i u sezoni pojavljivanja nekih vrsta ribe – te vrste, koje u dosta hladnom Jadranu zimi padaju u zimski san, u susjednim toplijim djelovima Sredozemlja su u to doba potpuno aktivne. I to je u suštini sve što se tiče razlika.
Kao prvo i najvažnije, morate pokušati da odredite koliko Vi vremena možete posvetiti ribolovu (količina ponesenih udica, varalica i ostalih stvari biće upravo proporcionalna količini vremena). Koliko god nam ova misao izgledala banalna i naivna – na kraju ipak ispada da je važno kada možete da uštedite bar 1kg nepotrebnog prtljaga. Kad smo već počeli o prtljagu, a Vi na more idete avionom, treba pažljivo da se upoznate sa pravilima prevoza pribora (za pecanje) kod avio prevoznika – jer svaka kompanija ima svoja pravila. Negdje se gabaritni prtljag prima bez plaćanja do 200 cm +, negdje do 150 cm +, a negdje je drugačije. Proučite to pitanje na vrijeme, da ne upadnete u neprijatnu situaciju na aerodromu.
Pročitajte pravila amaterskog ribolova u toj zemlji, u koju planirate da idete (adriatiсnature će vam pomoći da se razaberete sa tim pitanjem u posebnim napomenama). U najmanju ruku, imajte u vidu, da je za ribolov na moru sa obale u Albaniji, Italiji, Sloveniji dozvoljen svima, a za ribolov u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori treba dozvola.
U Jadranskom moru živi više od 400 vrsta ribe. Teško da ćete svaku uspjeti da ulovite, ne samo u toku odmora, nego i u toku života, a ipak postoje manje ili više uporni učesnici ribolovnih borbi.
Temperatura vode na Jadranu je različita u toku različitih godišnjih doba. I, naravno, mnoge vrste ribe, koje žive u moru, imaju svoj pik aktivnosti i mirovanja. To treba uzeti uobzir ili prilikom planiranja odmora, ili se prilagođavati slobodnim danima, koji se ukažu.
Polazeći od toga koji su najčešći predstavnici morskih voda, njihovog kratkog opisa, godišnjeg doba kada je ova ili ona vrsta ribe aktivna, pokušaćemo da se orjentišemo na to šta može da se radi na obali.
Ribe, koje su vjerovatno kod svih na dobrom glasu su brancin i orada, i oni se mogu kupiti praktično u svakom supermarketu u bilo kojoj zemlji. Na dobrom glasu su ne toliko zahvaljujući njihovom dobrom ukusu, koliko tome što se lako prilagođavaju uzgoju u zatvorenom i to ih čini popularnim u raznim djelovima svijeta. Zajedničko im je kako to što leže na policama raznih prodavnica zajedno (uzgojene u ribnjacima), a takođe i što su obje vrste – i evropski brancin i orada – stanovnici istočnog dijela Atlantskog okeana, i naravno Sredozemnog mora. I, na tome se njihove sličnosti završavaju.
(Brancin ili lubin. Foto © adriaticnature)
Brancin je bez sumnje grabljivac. I to predator veoma lukav i oprezan. Ne smatraju mnogi ribolovci uzalud lov na brancina višim nivoom. Nije lako uloviti ga bez priprema, tako da neće biti loše da se prethodno upoznate sa njihovim navikama i ponašanjem. To je priobalna riba, i ulov brancina od 5kg na Jadranu, nije česta, ali ni neobična pojava. O njemu se može sa sigurnošće reći da ne voli baš jako toplu vodu i da ide ka slatkoj prohladnoj vodi. Voli osvijetljene djelove vode kada padne mrak. Brancin je uvijek negdje u blizini plaža, pukotina u stijenama u plitkoj vodi i ušćima rijeka.
Brancin ima jako dobar vid, on takođe jako dobro vidi ribolovca, a takođe i konac, koji koristite pri ribolovu. Znači, treba ga loviti sa maksimumom opreznosti, a takođe za vođenje koristiti, i to minimum metar dužine, a još bolje metar i po – fluorokarbon. Ili u krajnjem slučaju običan najlon. A, ovo pravilo važi za sve morske ribe i to je važno. Morska voda je providna, a ribe imaju odličan vid. Ako hoćete da ulovite brancin, možete pokušati da ga uhvatite u toku najveće vrućine. Njegova veličina će najvjerovatnije biti mala i bolje je koristiti manje varalice. Najbolje vrijeme za lov na njega je kišno vrijeme i vrijeme kada je more nemirno. U drugoj polovini januara i u toku februara ne treba uznemiravati brancina, koji se nalazi u blizini obale i želi da se na miru mrijesti. Od prvih jesenjih i do poslednjih proljećnih kiša brancin impozantnih dimenzija je spreman da se sretne sa vama.
Silikonske, a takođe i površinske varalice (vokeri i poperi) i vobleri su najbolje oružje. Što se tiče silikonskih varalica, ne treba mnogo sitničariti sa veličinom – silikonaci od 7-9 cm će biti potpuno ok, kada je brancin aktivan. U ljetnje vrijeme, a nekad i u dane kada su „nervozni“, treba ih loviti uz pomoć silikonskih varalica manjih od 5cm, voker od 5-15 cm. Poper je dosta agresivna varalica, brancin ga grize kada je raspoložen. Ako ste na odmoru, možete ga odložiti do sledećeg puta, kada budete na isključivo „brancinskom“ putovanju. Ali, ako morate da ga lovite na poper, 7-9 cm dužine će biti dovoljan. Vobleri tipa „minnow“ dužine 90-200 mm. Brancin sa velikim zadovoljstvom napada voblere manje od 90 mm, posebno u toku ljeta, ali i veličina ribe je obično takva da je najbolje pustiti je nazad. U raznim zemljama postoje različite minimalne dužine brancina, koje se mogu loviti. Zdrav razum govori da princip „uhvatio-pustio“ treba poštovati pri ulovu brancina dužine do 35-40 cm.
(Orada ili komarča. Foto © lebaneseaquacultureconsultancy.blogspot.com)
Orada ili komarča, koja se prodaje na policama prodavnica, uopšte nije zamrznuta ribica od pola kg, nego ljuti borac, koji pada u ruke ribolovaca Jadrana i sa težinom do 5-6 kg. Ovo je riba koja živi na dnu, hrani se morskim crvima, dagnjama i drugim statičnim stanovnicima morskog dna, i često sa čvrstom spoljašnjošću. Love je na vještačke varalice – prema statistici omiljeni su silikonci, ali to je najčešće najpoželjniji ulov na fider ili prosto dubinac.
Hrani se dagnjama i crvima, i mamac u vidu morskih crva ili dagnji će je naravno privući. Zainteresovaće je i piletina, razni sirevi i drugi delikatesi na udici – orada je nekada kapriciozna i treba je loviti baš na to što joj je u datom trenutku najdraže na meniju. Na primjer dajte joj lignje, i tome slično. A može se uhvatiti nekada na hljeb ili tijesto. Ne sitničarite kada se radi o veličini mamca, zapamtite da ova riba pregrize školjku mekušca i ima veoma jake čeljusti.
Za razliku od brancina, voli toplu vodu. U ovom pogledu – brancin i orada su potpune suprotnosti. Što je aktivnija orada – to je manje aktivan brancin. I obratno. Tako da, ako volite miran ribolov – orada je poželjan trofej, posebno za one ribolovce, koji su došli na ljetnji odmor na Jadran. Možete je naći na plažama, plićacima, među kupačima i u nepristupačnim mjestima. Ali u svakom slučaju to je negdje na dnu, gdje za nju ima dovoljno hrane, nebitno plaža ili strma obala.
(Barakuda. Foto © adriaticnature)
Govorili smo o oradi, ljubitelju tople vode, koja raduje ljubitelje lova na živ mamac, a šta u najtoplijim mjesecima može da radi ljubitelj spininga? Najlakši za uloviti i najukusniji trofej je barakuda.
Tokom hladnih mjeseci na Jadranu dosta je teško uloviti, ali počev od aprila-maja, a još bolje od juna – postaje potpuno realan trofej za ljubitelje spininga. Barakuda je manje zahtjevna i kapriciozna grabljivica od brancina. Voli krupne varalice, a najdraži joj je brzi vobler „minnow“, dužine 150-200 mm. Nema ništa ni protiv silikonskih varalica, ni popera, samo da ovaj poslednji ne bude mali.
Jedini kapric barakude je što ne voli da lovi u toku dana. Noćna je grabljivica, koja je najaktivnija zorom i predveče i praktično odbija da grize danju. Vi prosto ne treba da budete lijeni, nego da dođete na more sat prije sumraka ili svitanja, i Vaša šansa da upecate ovu ribu biće veoma velika. Na obodima plaža i stjenovitim obalama, kamenitim djelovima morskog dna male dubine i priobalnim mjestima sa padom dubina – barakude na Jadranu ima dosta i velika je konkurencija među „svojima“, uvijek će se naći mjesto sa sitnom ribom, koju lovi ova “morska grabljivica”.
Kao i mnoge druge grabljivice, barakuda često dolazi u male osvijetljene marine za jahte i čamce. Ovdje je uostalom možete naći i u hladnijim dobima godine, a ne samo kada je malo prohladno. Srednja težina barakude u Jadranu je oko kilogram do dva, ali često možete sresti primjerak i od 5-6 kg.