Izabrati jezik:

DioRijeke i jezera

Podklasa riba zrakoperki štitonoše ili rušljavi ganoidi (Chondrostei) postojala je na planeti još za vrijeme ere paleozoika, tako da njene sadašnje predstavnike možemo smjelo smatrati živim dinosaurusima. (Poštanska marka “Jesetre iz rijeke Kolumbija”, 1910 god. columbiariverimages.com) Ribe štitonoše, koje su i sada žive, dostižu dužinu do 4.2 metra (a po nepotvrđenim…

Podklasa riba štitonoša ili rušljavih ganoida (Chondrostei), postojala je na planeti i tokom ere paleozoika, tako da se njeni savremeni predstavnici mogu slobodno smatrati živim dinosaurusima. (Ribarnica (1621). Frans Sniders.) U današnje vrijeme postoje predstavnici rušljavih ganoida dužine do 4,2 metra (a prema nekim nepotvrđenim dokumentarnim izvorima i do 8-9…

Ovo je riba iz roda Acipenser, porodice Acipenseridae, reda Acipenseriformes, podklase Chondrostei. (Jadranska jesetra / jesetra tuponoska. Foto © Drow male. wikipedia.org) Jadransku jesetru / jesetru tuponosku (Acipenser naccarii) prvi put je opisao 1836. francuski zoolog i politički radnik Charles Lucien Bonaparte (1803-1857). Prolazna je riba. U moru se drži djelova…

Ovo je riba iz roda Acipenser, porodice Acipenseridae, reda Acipenseriformes, podklase Chondrostei. (Dugonosa kečiga / kečiga. Foto © Lubomir Hlasek. hlasek.com) Dugonosu kečigu / kečigu (Acipenser ruthenus) prvi put je opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Ovo je stanovnik rijeka basena Crnog, Azovskog i Kaspijskog mora. Drže se…

Ovo je riba iz roda Acipenser, porodice Acipenseridae, reda Acipenseriformes, podklase Chondrostei. (Atlantska jesetra. Foto © Stefan Ludwig. wanderfische.de) Atlantsku jesetru (Acipenser sturio) prvi put je opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Prolazna je riba. U morskim vodama živi na dubinama od 4 do 95 metara. Mrijesti se u…

Pastrmke su jedina porodica koja pripada redu Salmoniformes, koja, prema jednoj od klasifikacija pripada nadredu košljoriba protozrakoperki Protacanthopterigii, koji uključuje i red Argentiniformes, čiji stanovnici žive u Jadranu, red Esociformes, čiji predstavnici žive u slatkim vodama Balkanskog i Apeninskog poluostrva, i red Osmeriformes, čiji predstavnici nastanjuju druge oblasti. (Pastrmka /…

Ovo je riba iz roda Coregonus, podporodice Coregoninae, porodice Salmonidae, reda Salmoniformes, nadreda Protacanthopterygii. (Velika ozimica. Foto © russfishing.de) Veliku ozimicu (Coregonus lavaretus) prvi put je opisao 1758. švedski prirodnjak Karl fon Line (Carolus Linnaeus, 1707-1778). Pelagička vrsta, koja živi u jatu. Maksimalna zabilježena dužina je 73 cm. Maksimalna težina…

Ovo je riba iz roda Coregonus, podporodice Coregoninae porodice Salmonidae, reda Salmoniformes, nadreda Protacanthopterygii. (Coregonus candidus. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org) Coregonus candidus prvi put je opisao 1883. njemački pisac Hermann Göll (1822-1886). Ovo je pelagička vrsta. Maksimalna zabilježena dužina je 32 cm. Hrani se planktonom rakova. Endem je švajcarskih jezera Nojšatel…

Ovo je riba iz roda Coregonus, podporodice Coregoninae porodice Salmonidae, reda Salmoniformes, nadreda Protacanthopterygii. (Coregonus macrophthalmus. Foto © M. Kottelat, J. Freyhof. ittiofauna.org) Coregonus macrophthalmus prvi put je opisao 1882. njemački zoolog Otto Nüsslin (1850-1915). Ovo je pelagička vrsta. Maksimalna zabilježena dužina je 30 cm. Hrani se zooplanktonom i insektima. Primarno, ovo…

Ovo je riba iz roda Coregonus, podporodice Coregoninae, porodice Salmonidae, reda Salmoniformes, nadreda Protacanthopterygii. (Sjeverna ozimica. Foto © Andreas Hartl. fishbase.org) Sjevernu ozimicu (Coregonus peled) prvi put je opisao 1789. njemački ljekar, botaničar i hemičar Johann Friedrich Gmelin (1748-1804). Obitava u različitim slojevima vode u jezerima, posjećuje i oblasti vode ispred…